Na Zagreb security forumu sudjelovao je i umirovljeni general Paul Hurmuz, koji je godinama bio u obavještajnim strukturama NATO-a. Među ostalim, bio je zamjenik direktora za obavještajne poslove u NATO-ovom sjedištu u Bruxsellesu.

Za N1 je komentirao kako ocjenjuje trenutnu nuklearnu prijetnju u svijetu, nakon što je novi glavni tajnik NATO-a nedavno izjavio kako je uopće ne vidi.

"Nuklearna prijetnja uvijek postoji. Nikada ne možemo biti sigurni, no ne možemo je ignorirati. Crvena svjetla su upaljena, ali ih moramo razumjeti. Moramo provoditi ono što su SAD i Rusija nekoć nazivale upravljanje eskalacijom. To nije samo igra u kojoj se baca novčić i gleda šta će se dogoditi, već je do proces donošenja odluka i pripravnosti", kazao je Hurmuz.

Koliko je nuklearnog oružja u EU?

"Što se tiče nuklearne prisutnosti, NATO u EU ima samo taktičko oružje, manje od 100 nevođenih bombi koje su raspoređene u više europskih zemalja. Rusija pak ima više od 2.000 komada taktičkog oružja svih oblika i vrsta. Kada je Sovjetski Savez nestao SAD je napravio džentlmenski potez i povukao 90 posto svog nuklearnog naoružanja iz Europe. Pretpostavili su da će Rusija to napraviti, no nije.

Živimo u složenom ratu. Najnoviji izvještaji pokazuju da se u idućih deset godina SAD mora suočiti s dvije bliske prijetnje – Kinom i Rusijom. Kina razvija svoj arsenal i za deset godina će imati oko 1.500 bojevih glava. Znači ozbiljna su vremena i moramo promišljati kako da izbjegnemo eskalaciju, nesreće i incidente", upozorava.

Koliko je velika nuklearna prijetnja?

"Za Europu ne mogu iznijeti konkretan broj. Situacija je vrlo fluidna. Ovo ljeto smo vidjeli da je ratove jako lako pokrenuti i vrlo teško zaustaviti. Sve ovisi o situaciji. Vidjeli smo to lani s revoltom grupe Wagner. Jedan od glavnih ciljeva SAD nakon raspada Sovjetskog saveza bilo je da se osiguraju sve bojeve nuklearne glave.

Danas je to puno složenije. Imamo Iran koji u dvije do tri sedmice može napraviti nuklearnu bombu ako to odluči. Imaju za to kapacitete. No odluku još nisu donijeli, ali ako gledamo razvoj događaja na Bliskom istoku i ako Iran odluči napraviti nuklearnu bombu to će pokrenuti novu trku u naoružanju globalno. Više zemalja željet će se naoružati nuklearnim oružjem što će uz rat na Bliskom istoku, u Ukrajini i tenzije na Tajvanu zahtijevati pristup kojim ćemo osigurati da ne krenemo prema Trećem svjetskom ratu", zaključio je.