Ako do njega dođe, izraelski napad na iranska naftna postrojenja neće za rezultat imati veliki skok cijena energenata, rekao je za Dnevnik HRT-a prof. dr. sc. Igor Dekanić, stručnjak za energetiku.

Prof. dr. sc. Igor Dekanić, odgovorio je kakve bi posljedice na cijene nafte imao izraelski napad na Iran.

- Ako bi se taj scenarij ostvario, vjerojatno bi došlo do određenog skoka cijena nafte na svjetskim burzama, iako ja imam osjećaj da on ne bi bio jako velik, rekao je.

Prvi razlog za to je, kako kaže, činjenica "da se cijene formiraju na temelju potrošnje u Europi i SAD-u".

- SAD je danas, za razliku od situacije prije 20, 30 godina, samodovoljam u nafti i plinu te ne trebaju bliskoistočni naftu. Europa također treba bitno manje, nego prije 30 ili 40 godina, kazao je.

- Za vrijeme Jomkipurskog rata prije 50 godina, cijene nafte su skočile četiri puta, za vrijeme iransko-iračke krize dva puta. Danas imamo oscilacije između 75 i 80 dolara po barelu. Poslije ruskog napada na Ukrajinu su isto skočile i onda se spustile, podsjetio je.

Ipak, kako kaže, "treba znati da nikada naftna postrojenja za vrijeme ratova nisu gađana, osim za vrijeme Saddama Husseina".

Na pitanje što bi se dogodilo ako bi Iran blokirao tranzir u Hormuškom tjesnacu, kazao je kako Europa danas puno manje ovisi o tom plovnom putu.

- Vjerojatno bi se opet odrazilo u nekoj mjeri, ali ne zaboravimo, danas Europa dobija puno manje nafte neposredno preko Hormuškog tjesnaca. Rusija je veliki dio svoje nafte preko indijskih kompanija prebacila na plutanje svjetskim tržištem gdje kupujete tanker nafte, a ne znate čiji je, rekao je.

Podsjetio je i kako je Mađarska uspjela riješiti probleme s opskrbom naftom unatoč EU sankcijama.

- Izgleda da je Mađarska uspjela riješiti dobavu nafte unatoč EU zabranama i sankcijama, tako da i tu nismo u lošoj poziciji, rekao je.

Na pitanje ko će određuje cijene energenata koji idu JANAF-om i LNG terminalom na Krku, kazao je kako se radi o europskim berzama.

- Po cijeni koju formiraju europske burze. Neki poremećaji će biti, ali ne prevelik, dodao je.

Kada ćemo reći "zbogom" fosilnim gorivima?

- Možda nikad nećemo reći zbogom fosilnim gorivima, ne u smislu goriva, ali vjerojatno će zadnji bareli biti iscrpljeni zbog kemijske sirovine, a ne zbog energetike, rekao je.

- Prema tome, ta tranzicija kreće, realno gledajući, mnogo sporije, nastavio je.

Podsjetio je na Parišku konferenciju gdje se "svijet dogovorio" kako će preći na obnovljive izvore.

- U međuvremenu, svijet je potrošio 20 posto više energije u zadnjih 10 godina, nego prije Pariškog sporazuma. Energetska tranzicija, pogotovo zadnje dvije godine, ide sporije jer se našla u geopolitičkoj zamci gdje su bitnije cijene, pojasnio je.