Fethullah Gulen, koji je izgradio snažan pokret u Turskoj i izvan nje, preminuo je u 83. godini nakon što je svoje pozne godine proveo u egzilu u Sjedinjenim Državama, optužen za orkestriranje državnog udara protiv turskog predsjednika Tayyipa Erdogana, piše Hina.

Herkul, internetska stranica koja objavljuje Gulenove propovijedi, na društvenoj platformi X je objavila da je Gulen preminuo u nedjelju navečer u američkoj bolnici gdje se liječio.

Gulen je nekoć bio Erdoganov saveznik,, no potom su se razišli, a turski predsjednik ga smatra odgovornim za pokušaj državnog udara 2016. u kojem su odmetnuti vojnici zauzeli ratne zrakoplove, tenkove i helikoptere. Oko 250 ljudi je ubijeno u pokušaju osvajanja vlasti.

Gulen, koji je od 1999. živio u egzilu u Sjedinjenim Državama, poricao je svoju uključenost u puč.

“Hizmet”

Prema njegovim sljedbenicima, Gulenov pokret poznat kao “Hizmet”, što znači “služba” na turskom, nastoji širiti umjerenu varijantu islama koja promiče zapadnjačko obrazovanje, slobodna tržišta i međureligijski dijalog.

Otkako je državni udar propao, njegov pokret je sustavno uništen u Turskoj, a njegov se utjecaj smanjio na međunarodnoj razini.

Svojim pristašama poznat kao hodža efendija, ili poštovani učitelj, Gulen je rođen u selu u istočnoj turskoj pokrajini Erzurum 1941. Kao sin imama, islamskog propovjednika, od najranije dobi je proučavao Kur'an.

Gulen je 1959. imenovan imamom džamije u sjeverozapadnom gradu Edirneu te je postao istaknuti propovjednik 1960-ih u zapadnoj pokrajini Izmir, gdje je osnovao studentske domove i propovijedao po čajanama.

Studentski domovi su predstavljali početak neformalne mreže koja će se tijekom sljedećih desetljeća proširiti kroz područja obrazovanja, poduzetništva, medija i državnih institucija, što je njegovim pristašama osiguralo ekstenzivan utjecaj.

Mrežom škola se utjecaj također proširio onkraj turskih granica na države srednje Azije, jugoistočne Europe, Afrike i zapada.

Bivši Erdoganov saveznik

Gulen je bio blizak saveznik Erdogana i njegove Stranke pravde i razvoja (AKP), no sve veće napetosti u njihovom odnosu su kulminirale u prosincu 2013. kada su na vidjelo izašle korupcijske istrage protiv ministara i dužnosnika bliskih Erdoganu.

Vjerovalo se da tužitelji i policijski dužnosnici iz Gulenovog pokreta Hizmet stoje iza istraga, a 2014. je izdan nalog za Gulenovo uhićenje. Dvije godine kasnije, njegov pokret je proglašen terorističkom skupinom.

Nedugo nakon pokušaja državnog udara 2016., Erdogan je za Gulenovu mrežu rekao da je “poput raka” te se obvezao da će iskorijeniti izdajice, gdje god bili. Stotine škola, kompanija, medijskih poduzeća i udruga povezanih s Gulenom su ugašene, a njihova imovina je zaplijenjena.

Gulen je “najsnažnije” osudio pokušaj puča.

“Kao netko tko je patio tijekom više državnih udara u proteklih pet desetljeća, osobito je uvredljivo biti optužen za bilo kakvu vezu s takvim pokušajem”, poručio je u priopćenju.

Najmanje 77.000 osoba je uhićeno, a 150.000 javnih službenika, uključujući učitelje, suce i vojnike je suspendirano u izvanrednom stanju uvedenom nakon neuspjelog puča, za što je vlada rekla da je usmjereno protiv Gulenovih sljedbenika.

Tvrtke i mediji za koje se smatralo da su povezani s Gulenom su ugašeni ili ih je preuzela država. Turska vlada je rekla da su njeni postupci opravdani zbog veličine prijetnje koju je puč predstavljao za državu.

Gulen je također postao izolirana ličnost unutar Turske, gdje su ga Erdoganovi pristaše osuđivale, a opozicija, koja je njegovu mrežu smatrala višedesetljetnom urotom radi potkopavanja sekularnih temelja republike, izbjegavala.

Ankara je dugo pokušavala ostvariti njegovo izručenje iz SAD-a.

Govoreći na svom zatvorenom imanju u pensilvanijskim planinama Pocono, Gulen je u intervjuu za Reuters 2017. rekao da ne namjerava pobjeći iz Sjedinjenih Država kako bi izbjegao izručenje. Već tada je djelovao slabo: jedva je hodao, a pored njega je bio njegov liječnik.

Gulen je otputovao u SAD radi liječenja, no ostao je tamo s obzirom na to da mu je u Turskoj prijetio kazneni postupak.