HDZ BiH broji dane do odluke u predmetu Kovačević, ali vrijeme ne gubi. Svim sredstvima na svim frontovima aktivirani.

Kuju planove i razrađuju scenarije. Od lošeg do najgoreg. U strahu i panici od građanske države, u Mostaru akcija. Javnosti nepoznati stručnjaci ustavnog prava rade i kreiraju. Pa pod palicom politike crtaju granice na temeljima poražene ideje i samoproglašene Hrvatske zajednice Herceg-Bosne. Jer, ako Evropski sud za ljudska prava potvrdi presudu Kovačević, a zbog nje Bosna i Hercegovina postane jedna izborna jedinica, u najavi je cijepanje Federacije na dva dijela. Ili kako Hrvatski medijski servis piše, vraća se na stanje prije Dejtonskog sporazuma:

"To jeste, dvije republike – Republike Bosne i Hercegovine sa sjedištem u Sarajevu i Hrvatske Republike Herceg-Bosne sa sjedištem u Mostaru. Nova Hrvatska Republika u BiH bi imali svoj sabor, vladu i sudbenu vlast. Priznavala bi međunarodno priznate granice Bosne i Hercegovine kao članice UN-a.“

To bi bio treći entitet, bez dileme. Hrvatski medijski servis naglašava da bi granice bile virtuelne, no sigurno je da bi posljedice bile stvarne. A u jednoj državi dvije republike, postojeća srpska i nova hrvatska, svaka sa svojim institucijama i vlasti.

Josip Merdžo, generalni sekretar HNS-a, potvrdio je, gostujući u jednoj TV-emisiji, da je moguće da će se, ako Glavno vijeće potvrdi presudu Kovačević, “uspjeti ono što nije uspjelo generacijama hrvatskih političara” - napraviti hrvatska federalna jedinica u BiH.

Čitajući Ustav Bosne i Hercegovine, zamišljeni koncept bio bi definicija rušenja ustavnog poretka BiH. Ili s druge strane, ostvarenje cilja i najvećeg interesa.

“Nastao bi jedan novi politički ambijent koji bi onda sasvim legitimnim pokazao ovo o čemu govorimo, a to je jedna nova federalizacija koja bi bila puno logičnija, puno pravičnija i, da kažem, bila bi u interesu Hrvata”, dodao je Merdžo.

I malo više u interesu HDZ-a BiH jer je samo član Predsjedništva Bosne i Hercegovine s iskaznicom ove stranke jedini legitiman. Kako presuda Kovačević direktno ruši ovaj koncept, pa iz etničkog državu vodi u građanski sistem predstavljanja, HDZ-u kvari dobro uigran sistem vladanja. Zato presudu kategorično pobijaju argumentima koji Evropskom sudu za ljudska prava ranije, očito, nisu bili relevantni.

“Vidite i ljude koji to pišu, koji to rade očito interesno, pod nečijim utjecajem, motivirani novčano za to. Jedan dan su Hrvati, drugi dan su predstavnici drugog, trećeg naroda i kako bi to čovjek mogao komentirati. Bolje da stanem tu, da ne uđem u neke zamke”, rekao je Dragan Čović, predsjednik HDZ-a BiH.

“To je lažno predstavljanje, to treba kazneno goniti. Sud u Strazburu bio je pod uticajem prijatelja gospodina Kovačevića koji se ispred Bosne i Hercegovine nalazi u tom sudu”, izjavila je Marina Pendeš, predsjednica kluba hrvata u Domu naroda BiH (HDZBiH).

Prijetnje i ucjene. Spremni na sve za Izborni zakon po njihovoj mjeri. Namjere, reakcije i potencijalne odgovore HDZ BiH nije krio ni prije dvije godine na jednom od brojnih pokušaja reforme Izbornog zakona.

“Ne vjerujem da je normalno da u zemlji koja je prošla to što smo prošli mi u Bosni i Hercegovini, da nam i dalje politički lideri prijete ratom, jer ovo što slušamo i što smo jednim dijelom čuli na sastanku od predstavnika HDZ-a da ukoliko Schmidt ne proglasi ovaj dio da bi moglo doći do problema na jugu zemlje. Svakome ko imalo zna bosanski jezik, mi svi znamo šta to znači kad neko kaže ‘bit će problema’”, govorio je u julu 2022. Predrag Kojović, zastupnik Naše stranke u Zastupničkom domu BiH.

.