Šef misije OSCE-a Brian Aggeler ponovno je bio na meti lidera SNSD-a i predsjednika bh. entiteta Republika Srpska Milorada Dodika, koji je na društvenim mrežama usporedio političko uređenje SAD-a i Bosne i Hercegovine.

-Gospodine Aggeler, da ste Dejtonski sporazum u praksi poštovali bar upola koliko su Vam puna usta tog papira - Bosna i Hercegovina danas ne bi bila ovako disfunkcionalna. Govorite o vladavini prava, poštovanju ustava i institucija u zemlji u kojoj su pravo i ustav oteti i zarobljeni, a institucije urušene. Sve to je uradio stranac koga ste Vi podržavali.

 Vjerujem da to što ste Vi radili nije stav zemalja članica OEBS-a, već samo Vaše lično mišljenje. Zanimljivo je da kao građanin SAD govorite o "složenosti BiH", a zaboravljate da su i Sjedinjene Američke Države federacija s jasnim ovlašćenjima saveznih država.

Da li biste u Washingtonu trpjeli da strani činovnik ukida vlastima Teksasa ili Kalifornije pravo glasa, pravo na zakon, pravo na imovinu, pravo na mišljenje? BiH kakvu Vi podržavate postoji samo u fikciji - kod Orwela, u udžbenicima diktatura ili u glavama pojedinih diplomata koji su se ovdje masno obogatili.

Ne postoji ni u Dejtonu, ni u Ustavu, ni u demokratiji. I zaista je nevjerovatno da šef Misije OEBS bilo gdje u svijetu ćuti dok nelegitimni stranac donosi zakone i pokušava da smjenjuje izabrane zvaničnike. Šta biste Vi rekli da neko to pokuša u Montani? Zato, gospodine Ageler, BiH ne treba još jednog podstrekača nemira obučenog u diplomatiju, već treba poštovanje, ravnopravnost i dijalog. Sve ono što Vi očigledno ne razumijete ili namjerno ignorišete. Srećan put - gdje god da se zaputite, samo nemojte ponijeti BiH kao suvenir.

Njeni narodi nisu vaša kolonija. A, duh BiH o kome govorite odavno ne postoji, ali postoji nečija volja da ovo bude zemlja duhova. Kao hrišćanin, ne vjerujem u duhove, ja vjerujem u Boga, poručio je Milorad Dodik.

Kao dokaz da Milorad Dodik ponovno uspoređuje neusporedivo, „Slobodna Bosna“ donosi kratku usporedbu federalnog uređenja Sjedinjenih Američkih Država i Bosne i Hercegovine s važnim napomenama da su razlike vrlo značajne i proizlaze iz različitih povijesnih, političkih i društvenih okolnosti.

Evo ključnih sličnosti i razlika:

Sličnosti:

1. Federalna struktura:
• SAD je savezna država sastavljena od 50 saveznih država, koje imaju određeni stupanj autonomije.
• BiH je formalno federacija – sastoji se od dva entiteta: Federacije BiH i Republike Srpske, te Brčko distrikta kao posebne administrativne jedinice.
2. Vlast na više nivoa:
• U obje zemlje postoji podjela vlasti između centralne (državne) vlasti i vlasti nižih nivoa (države/entiteti).
3. Ustavna uređenja:
• I SAD i BiH imaju ustav kao temeljni pravni akt koji definira odnose između nivoa vlasti.

Ključne razlike:

1. Nastanak federacije:
• SAD je nastao kao dobrovoljna unija neovisnih država nakon rata za neovisnost, koje su se složile oko centralne vlasti.
• BiH je postala federacija kao rezultat međunarodnog mirovnog sporazuma (Dayton 1995.) nakon rata, gdje je federacija sredstvo kompromisa među zaraćenim stranama.
2. Priroda federalizma:
• SAD ima klasični federalizam, gdje države imaju vlastitu izvršnu, zakonodavnu i sudsku vlast, ali su ujedinjene oko zajedničkih interesa poput odbrane, vanjske politike i ekonomije.
• BiH ima asimetrični i etnički podijeljen federalizam. Entiteti (i kantoni unutar Federacije BiH) imaju vrlo složene, često preklapajuće nadležnosti, a struktura je u velikoj mjeri određena etničkom zastupljenošću.
3. Efikasnost upravljanja:
• SAD ima funkcionalan sistem s relativno jasnom podjelom odgovornosti.
• BiH često ima problem s neučinkovitom administracijom zbog visokog stupnja decentralizacije i etničke blokade u donošenju odluka.
4. Politički sistem:
• SAD je predsjednička republika sa stabilnim dvostranačkim sistemom.
• BiH ima kolektivno predsjedništvo (tri člana, svaki iz jednog konstitutivnog naroda), a politički sistem je duboko podijeljen duž etničkih linija.
5. Nadležnosti centralne vlasti:
• SAD ima jaku centralnu vlast s jasnim ovlastima.
• BiH ima vrlo ograničenu državnu vlast, a mnoge ključne nadležnosti ostaju na entitetskom ili čak kantonalnom nivou.

Zaključak:

Iako na prvi pogled oba sustava spadaju u federalne, federalizam SAD-a i BiH bitno se razlikuju po uzrocima nastanka, strukturi i funkcionalnosti. SAD je primjer funkcionalne federacije nastale konsenzusom, dok je BiH primjer postkonfliktnog kompromisa s elementima etničkog federalizma, koji često otežava učinkovito upravljanje i integraciju.

Dakle, Milorad Dodik uspoređuje neusporedivo i još jednom posrće u pokušaju političkog populizma!

(M.I.)