“Prvi put u povijesti čovječanstva ljudska je aktivnost poremetila globalni ciklus vode, izazvavši krizu vode koja prijeti gospodarstvu, proizvodnji hrane i životima”, zaključak je alarmantnog izvješća koje je u srijedu objavila Globalna komisija za gospodarenje vodom.

Desetljeća lošeg korištenja zemljišta i lošeg upravljanja vodom, u kombinaciji s klimatskim promjenama, stavili su “neviđen stres” na osjetljivi sistem kojim voda cirkulira oko Zemlje. Ciklus vode uključuje isparavanje vode iz jezera, rijeka i biljaka u atmosferu, pri čemu se stvara para koja se potom vraća kao kiša ili snijeg.

Poremećaji u tom ciklusu već utječu na milijarde ljudi. Gotovo tri milijarde ljudi trenutno se suočava s nedostatkom vode, dok usjevi venu, a neki gradovi propadaju dok se zalihe podzemne vode smanjuju. Bez brze akcije, posljedice bi mogle biti katastrofalne, piše Dnevno.hr.

Plava i zelena voda

Izvješće upozorava da bi nestašica vode mogla ugroziti više od polovice svjetske proizvodnje hrane i smanjiti globalni BDP u prosjeku za 8% do 2050. Zemlje s nižim prihodima mogle bi pretrpjeti još veće gubitke – do 15%.

“Prvi put u ljudskoj povijesti guramo globalni vodeni ciklus izvan ravnoteže. Više se ne možemo pouzdati u oborine, izvor sve slatke vode”, tvrdi Johan Rockström, supredsjedatelj komisije i jedan od autora izvješća.

Izvješće također naglašava razliku između “plave vode” — tekuće vode u rijekama, jezerima i vodonosnicima — i “zelene vode”, što je vlaga pohranjena u tlu i biljkama. Zelena voda, iako se često zanemaruje, igra ključnu ulogu u stvaranju oborina.

Destabilizacija te opskrbe vodom ubrzava klimatske promjene zato što krčenje šuma i uništavanje močvara smanjuju prirodne spremnike ugljika, dodatno isušujući krajolike i povećavajući rizik od šumskih požara.

Opće dobro’

Ključni faktor krize je sve veća potražnja za vodom. Prema izvješću, ljudima je potrebno oko 4000 litara dnevno za “dostojanstven život”, što daleko premašuje 50 do 100 litara potrebnih za osnovno preživljavanje, kako su definirali Ujedinjeni narodi. Većina regija teško će zadovoljiti tu potražnju s lokalnim izvorima vode, pojačavajući krizu.

Klimatolog Richard Allan sa Univerzitetta u Readingu (Engleska, UK) opisao je izvješće kao “turobnu sliku” ljudskog uzroka poremećaja u najvitalnijem resursu planeta. “Ljudska aktivnost mijenja kopnene i atmosferske uvjete, intenzivira ekstremne vremenske prilike i destabilizira sustave vjetra i oborina”, tvrdi Allan i dodaje:

“Rješavanje krize zahtijevat će bolje upravljanje prirodnim resursima i drastično smanjenje emisija stakleničkih plinova“.

Komisija poziva vlade da vodeni ciklus tretiraju kao “opće dobro” koje zahtijeva globalnu suradnju, jer vodena para putuje preko granica, utječući na količinu oborina daleko izvan zemlje izvora.

‘Poduzmite akciju’

Izvješće također poziva na reforme u ekonomiji vode, zalažući se za bolje mehanizme određivanja cijena kako bi se obeshrabrilo rasipanje i odmaknulo od usjeva i industrija koje intenziviraju vodu u područjima sklonim suši.

Ngozi Okonjo-Iweala, supredsjedateljica komisije i generalna direktorica Svjetske trgovinske organizacije, istaknula je potrebu ispravnog vrednovanja vode: “Globalna kriza vode je tragedija, ali i prilika za promjenu načina na koji upravljamo i vrednujemo vodu”.

Kako se kriza zaoštrava, a klimatske promjene su sve izraženije, svjetski se čelnici suočavaju s kritičnim trenutkom da preispitaju ulogu vode u gospodarstvima i poduzmu zajedničku akciju prije nego što bude prekasno.