O sudjelovanju Republike Hrvatske u NATO misiji NSATU podrške Ukrajini, za N1 je govorio vojni analitičar Igor Tabak.

Već tri sedmice traju rasprave o Vladinom prijedlogu odluke o sudjelovanju Oružanih snaga RH u NATO aktivnosti za sigurnosnu i obučnu potporu Ukrajini (NSATU), čemu se protivi predsjednik države Zoran Milanović. Danas se o tome raspravljalo u saboru, a za petak je predviđeno glasanje. Za odluku je potrebna dvotrećinska većina.

"Rasprava se radikalno pojednostavljuje"

Dok su SDP-ovci u utorak u Saboru tražili potvrdu da ni jedan, ne samo hrvatski vojnik, nego i iz ostalih zemalja koje sudjeluju u NSATU aktivnosti neće biti raspoređeni na teritorij Ukrajine, potpredsjednik Vlade i ministar obrane Ivan Anušić poručio je da hrvatski vojnici sigurno neće, a premijer Andrej Plenković rekao je da će neki časnici NATO-a biti u Ukrajini.

"Mi smo tu došli u jednu dosta čudnu situaciju za Hrvatsku, a normalnu za većinu ostalih zapadnih zemalja", smatra Tabak.

"Stvar je da se u Hrvatskoj zadnjih 25 godina ne vode normalne rasprave o misijama u inozemstvu. Kada je i postojalo neko suglasje, to se rješavalo u internim krugovima, a sad kad toga nema, takve rasprave, ako do njih ipak i dođe, se preliju u šire krugove i tu ljudi vide kako se radi salama ili kobasica, onaj dio koji obično ide iza zavjesa da ne bi uznemiravao ljude", objasnio je.

Ističe da je najgora stvar vezana uz ovu raspravu upravo ta da se sve radikalno pojednostavljuje kako bi se izbacili svi neugodni i upitni detalji: "Onda dobijemo razna deklamiranja, pozivanja na 91. i slično."

"Međunarodne misije imaju javni i tajni dio"

"Sve međunarodne misije imaju svoj javni dio, o kojem se može pričati, a imaju i svoj tajni dio. Dolazi puno zahtjeva u sve zemlje članice NATO-a i UN-a o sudjelovanju u misijama, gdje ponekad zemlja cijeni da je to ili teško, neugodno ili nije politički oportuno pa ne ide u to. Te se stvari riješe ispod stola, u tišini. Ovo je bila rijetka situacija kada se počelo malo detaljnije pričati. Inače ne pričamo o tome detaljnije", kazao je.

"Kundid je ponovio ono što je smio ponoviti, one stvari koje su za javnost. Naravno da je potpuno zaobišao ono što nije za javnost. Očigledno je bila tražena deklasifikacija materijala o kojima se čulo od Milanovića. To je danas dobiveno, a danas je ponovno izvučen zec iz šešira, podaci o deklasificiranom sadržaju kojeg je jedino NATO mogao deklasificirati. To može samo onaj tko je vlasnik informacije, tko je postavio klasifikaciju i to je razlog zašto jučer Anušić nije mogao sam deklasificirati to i izaći u javnost s podacima, kao što to nije mogao ni Milanović, ni Plenković", dodao je analitičar.

Vladajući tvrde da će biti strašnih posljedica ako ne uđemo aktivno u NSATU. Oporba nudi argument usporedbom s operacijom KFOR, u kojoj, iako je podržava NATO, ne sudjeluje 8 članica.

Tabak objašnjava da ukoliko se ne blokira ostalima sudjelovanje, a donese se vlastita nacionalna odluka, sve je legitimno. "Hrvatska je krajem 2022. odlučivala o pomoći Ukrajini i obuci vojnika u EU okviru, u kojoj danas ne sudjeluje cijela Europska unija, već 24 članice i Norveška kao vanjska. Ni ondje nisu svi. Te stvari se mogu birati i mogu se pametno i diplomatski obrazložiti partnerima", zaključio je Tabak.