Zastupnici NSRS-a razmotrili su izmjene zakona kojim se ubrzava proces eksproprijacije zemljišta za potrebe gradnje aerodroma u Trebinju. Radi se o aerodromu u čiju gradnju bi, prema zvaničnim najavama, Srbija trebala da uloži oko 50 miliona eura.

Stanković je rekao da je "bilo određenih opstrukcija sa nivoa Bosne i Hercegovine", koje su, kako tvrdi, "uspješno riješene". Nije naveo o kakvim se opstrukcijama radi.

"Aerodrom Trebinje je vlasnik 36 hektara zemljišta, a plan je da se ekspropiše 301 hektar. To je ogromna površina i daćemo sve od sebe da prerasporedimo naše radnike i da stignemo tu dinamiku", rekao je Stanković. Dodao je da je krajnji rok za eksproprijaciju definisana zakonskim izmjenama 2025. godina.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, tokom posjete Banjoj Luci 23. jula 2020., predložio je da Srbija na lokaciji Taleža između gradova Trebinje, Bileća i Gacko u Hercegovini izgradi aerodrom i upravlja njime.

Aerodrom Trebinje nalazio bi se na manje od 50 kilometara od tri već postojeća međunarodna aerodroma – Tivta u Crnoj Gori, Dubrovnika u Hrvatskoj i Mostara u BiH.

Formirano je i preduzeće "Aerodrom Trebinje" čiji je osnivač preduzeće "Aerodromi Srbije" Niš.

Gradnja piste i prateći objekti trebali bi biti izgrađeni na lokaciji Taleža, na kojoj je već započeo proces eksproprijacije zemljišta.

Rješavanje imovinsko-pravnih odnosa preduslov je za izdavanje građevinske dozvole.

Vlasti Dubrovnika u susjednoj Hrvatskoj, udaljenom tridesetak kilometara od Trebinja, smatraju da će aerodrom da ugrozi izvorište pitke vode za stanovnike tog grada, jer je gradnja planirana u zaštitnoj zoni rijeke Omble.

Od bh. vlasti su tražili da riješi problem, odnosno da se aerodrom izmjesti.