Od početka ove godine minimalna plaća u FBiH porasla je na 1.000 KM. Iz Vlade FBiH su nas ubjeđivali kako žele povećati standard radnika i to onih najugroženijih čije su plaće do tada bile dosta manje, piše NAP. 

No, i takva odluka Vlade FBiH donesena je preko noći. Poslodavcima su porasli troškovi, a rast minimalne plaće značio je i rast drugih plaća. Vlada FBiH pokušala je taj finansijski udar na poslodavce ublažiti subvencijama dijela doprinosa ali i donošenjem uredbe o isplati neoporezive pomoći radnicima do 450 KM mjesečno.

Pola godine kasnije, evidentno je da je rast i minimalne ali i ostalih plaća pojela inflacija i porast svih životnih troškova. Marka ovdje, dvije ondje, tri tamo itd...

Cijene su među prvima podigli trgovci. Trebalo je ublažiti posljedice neradne nedjelje. A zatim su počele rasti i cijene ostalih usluga. Rasle su cijene u ugostiteljskim objektima, frizerskim salonima, članarine u teretanama što je osjetio i premijer KS Nihad Uk, stomatološke usluge, usluga kablovskih operatera. Najavljuje se i rast cijena nafte i naftnih derivata.

A zatim je Vlada Kantona Sarajevo za mjesec dana donijela odluke o poskupljenju grijanja, vode i javnog prijevoza. Tako su junski računi za grijanje već uvećani i ovih dana ćete vidjeti razliku (uzmite račun iz juna prošle godine), za vodu ćete vidjeti početkom avgusta, a skuplji javni prijevoz plaćat ćemo već od sutra. Cijena pojedinačne vozne karte sa 1,80 povećana je na 2,20 KM. A cijena radničkog kupona na 60 KM.

Danas su nam iz Vlade FBiH i Elektroprivrede BiH za septembar najavili poskupljenje električne energije. Svako poskupljenje električne energije povlači poskupljenje pekarskih proizvoda, s obzirom da privredni subjekti plaćaju veću tarifu električne energije. I pitanje je gdje je kraj poskupljenjima. Meso, voće, povrće mnogima su misaona imenica ili vrlo rijetko na trpezi.

Od sutra su naprimjer manji doprinosi na plaću koji su na teret poslodavcima, ali to ne znači da će dobiti veće plaće. To ostaje na (dobru) volju svakog poslodavca. Na minimalnu plaću od 1.000 KM, poslodavac će imati 86 KM manje obaveza, na veću plaću radnika taj iznos je veći. No, sve i da radnik dobije taj “višak” preusmjerit će ga na plaćanje uvećanih računa, kupovinu hrane ili odjeće.

Nije isključeno da nam je Vlada KS spremila i druga poskupljenja. A svaka potrošnja građana direktno se slijeva u budžete iz kojih se finansira javni aparat. Godinama slušamo o reformi javne uprave, smanjenju troškova, a zapravo ova vlast radi sve suprotno. Gomila stranačke ljude, daje nepotrebne naknade za redovne poslove, angažiraju ljude po ugovorima o djelu, dijele grantove bez jasnog plana i revizije učinka.

No, bez obzira na našu potrošnju i punjenje budžeta Vlada KS je u problemima. Iako je krajem marta usvojen rekordan budžet od 1,88 milijardi KM što je veći budžet nego što ga imaju državne institucije, u posljednjih nekoliko mjeseci kasne uplate za vrtiće, stipendije, naknade za sahrane i dženaze boračke populacije, nema isplate razlika subvencija za mlade, niti javnih poziva za 2024. niti 2025. godinu.

U isto vrijeme na Vladu KS pritisak vrše i sindikati koji traže nove kolektivne ugovore i veće plaće. Za sada su građani na gubitku, a ko će naredne godine izgubiti morat ćemo sačekati oktobar 2026, piše NAP.