-Ruska Federacije cijeni poziciju predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika u protivljenju pritiscima koje Zapad putem nezakonitih sankcija i medijskih kampanja neumorno vrši na rukovodstvo Srpske da bi odustalo od svojih legitimnih stavova i, prije svega, od veza sa Moskvom, poručio je ruski ambasador u BiH Igor Kalabuhov.

U autorskom tekstu za režimski "Glas Srpske" posvećenom Samitu BRICS-a, Kalabuhov piše da je od izuzetnog značaja što je skupu u Kazanju prisustvovao predsjednik bh. entiteta Republika Srpska Milorad Dodik "s kojom Rusija jača strateško partnerstvo".

Poseban fokus Kalabuhov je stavio na sastanak predsjednika Ruske Federacije Vladimira Putina sa Dodikom, navideći da su postignuti novi dogovori o razvoju strateškog partnerstva Rusije i RS-a koji će postati i osnov za značajni dio rada Ambasade Rusije u Sarajevu.

-Pozdravljamo i podržavamo obostrano korisnu saradnju između Republike Srpske i domaćin Samita - Republike Tatarstan, jednog od najrazvijenijih i najinovativnijih regiona naše zemlje, naveo je Kalabuhov.

Kalabuhov piše da u Evropi, navodno, glasno odjekuje nesporni uspjeh Samita u Kazanju, očigledna propast pokušaja da se Rusija izoluje, a zemljama globalnog Јuga nametne antiruska politička agenda.

-Vidimo da su mnogi na Zapadu - neki sa strahom, a neki i sa nadom - pratili događaje u okviru Samita u Kazanju. I to nije slučajno. Mnoge zemlje već godinama njeguju san o evropskim integracijama kao o univerzalnom lijeku koji će riješiti sve probleme. Ali postaje očigledno postojanje krize institucija EU koje su zaglibile u birokratiju, kao i krize same "evropske ideje" koja je evoluirala do "multikulturalnog ultraliberalizma" - a u praksi predstavlja novi oblik kolonijalne diktature i graniči se sa neofašizmom, naveo je Kalabuhov.

Kalabuhov tvrdi da je jedan dokaz buđenja iz ovog „lažnog evropskog sna" neuspjeh referenduma o evropskim integracijama u Moldaviji, što je režim u Kišinjevu pokušao da "spasi falsifikatima, manipulacijama i medijskim spinovima“.

-Slične procese vidimo i u Gruziji, gdje dvije decenije nakon prozapadne "revolucije ruža" i 15 godina poslije propale avanture Mihaila Sakašvilija da vojnim putem vrati kontrolu nad Јužnom Osetijom stanovništvo, a i političari počeli su da osjećaju umor od neostvarenih evropskih i evroatlantskih snova i licemjernih obećanja zapadnih funkcionera o boljem životu.

Nije čudno da sada Gruzija traži puteve za normalizaciju odnosa sa Rusijom, mada već i Tbilisiju zapadnjaci sada prijete sankcijama i pokušavaju da organizuju novu obojenu revoluciju, piše Kalabuhov.