Njemačka je za dlaku izbjegla recesiju u trećem kvartalu, pokazuju zvanični podaci objavljeni u srijedu, što je donekle olakšanje za najveću ekonomiju Evrope dok se suočava sa izazovima, piše CNN.

Bruto domaći proizvod porastao je za 0,2% u periodu od jula do septembra, zahvaljujući povećanju državne i potrošačke potrošnje, nakon kontrakcije od 0,3% u prethodna tri mjeseca, prema podacima Njemačkog saveznog zavoda za statistiku (Destatis). Destatis je revidirao podatke o BDP-u za drugi kvartal sa -0,1% na niže.

Njemačka ekonomija se prošle godine smanjila prvi put od početka pandemije covid-19. Prognoze nisu mnogo svjetlije: Međunarodni monetarni fond predviđa nulti privredni rast ove godine, što predstavlja najslabiji učinak među velikim ekonomijama.

Volkswagen kao ogledalo krize

Veliki pad profita u Volkswagenu dodatno je pojačao loše vijesti o ekonomskom rastu. Problemi sa kojima se suočava njemačka ekonomija ogleda se u krizi kod najvećeg proizvođača u zemlji, koji je najavio da bi mogao prvi put u svojoj 87-godišnjoj historiji da zatvori fabrike u Njemačkoj i otpusti hiljade radnika.

Volkswagen je u srijedu saopštio da je operativni profit za devet mjeseci do kraja septembra pao za 21% u odnosu na prethodnu godinu, na 12,9 milijardi eura (14 milijardi dolara), pogođen slabim rezultatima glavnog brenda i troškovima restrukturiranja. Prodaja vozila opala je za 4% zbog posebno slabe potražnje u Kini, gdje gubi tržišni udio u korist lokalnih brendova električnih vozila.

Rezultati “pokazuju hitnu potrebu za akcijom u nestabilnom okruženju karakterisanom intenzivnom konkurencijom,” rekao je finansijski direktor Arno Antlitz na konferencijskom pozivu sa analitičarima i novinarima, upozoravajući na “bolne” odluke.

“Nismo zaboravili kako da pravimo sjajne automobile”, nastavio je Antlitz, ali je naglasio da troškovi u njemačkim operacijama kompanije “nisu konkurentni.”

“Stvari ne mogu da ostanu ovakve kakve su sada”, dodao je. Kompanija će nastaviti pregovore sa sindikatima i predstavnicima radnika u sredu i diskutovati o “mogućim zatvaranjima fabrika u Nemačkoj,” rekao je Antlitz.

Volkswagen je kasnije u saopštenju naveo da će plate zaposlenih morati da budu smanjene za 10% kako bi se zaštitila radna mjesta i obezbijedila budućnost kompanije. Sljedeća runda pregovora održaće se 21. novembra, a štrajkovi su mogući od 1. decembra ako se ne postigne dogovor.

Pesimizam u privatnom sektoru

Pogoršanje Volkswagenovih izgleda ukazuje na sve teže uslove u privatnom sektoru u Njemačkoj. Prema istraživanju koje su prošle nedjelje objavili S&P Global i Hamburg komercijalna banka, proizvodne i uslužne delatnosti ovog mjeseca bilježe najveći pad zaposlenosti u poslednje četiri i po godine.

Poslovno i potrošačko poverenje su na niskom nivou.

“Najveća briga trenutno je veliki pesimizam u Nemačkoj”, rekao je Marcel Fratzscher, predjsednik Njemačkog instituta za ekonomska istraživanja u Berlinu.

“Ova mentalna depresija, ovaj nevjerovatan pesimizam je možda najveća prepreka na kratke staze,” rekao je za CNN.

Otpuštanja i u “Boschu”

Predsjednik njemačkog dobavljača auto-dijelova Bosch upozorio je u četvrtak na pad prihoda u narednoj godini i naveo da ne može isključiti dalja otpuštanja radnika u Njemačkoj, uz već najavljenih 7.000 otkaza.

Najava, koju je predsjednik Stefan Hartung dao u intervjuu za list Tagesspiegel u četvrtak, dodatno doprinosi rastućem pesimizmu u automobilskoj industriji koja je ključna za najveću ekonomiju Evrope.

Hartung je rekao da će Boschov promet biti nešto manji od prošlogodišnjih 92 milijarde eura, dok će povrat na prodaju, koji su želeli povećati za dva procentna poena u odnosu na prošlogodišnjih 5%, iznositi najviše 4%.

„Ne mogu isključiti da ćemo morati dodatno prilagoditi kapacitete osoblja“, rekao je Hartung, pozivajući vladu da učini više kako bi podržala industriju.

Većina Nijemaca za prevremene izbore

Loši ekonomski rezultati i masovna otpuštanja su dodatno zabrinula mnoge stanovnike Nemačke, koji su već duže vrijeme nezadovoljni radom aktuelne vlade.

Prema poslednjim anketama, većina njih bi rado izašla na prijevremene izbore ne bi li promijenila vladu koja je na funkciji od 8. decembra 2021.

Prema anketi ARD-DeutschlandTrend, zadovoljstvom vladom Olafa Scholza koju čine socijaldemokrate (SPD), Slobodne demokrate (FDP) i Zeleni, kontinuirano opada od aprila 2022. a sada je dostiglo novi minimum: čak 85 procenata Nijemaca je nezadovoljno njenim radom, dok samo 14 procenata pozitivno ocjenjuje rad ove koalicije, prenosi Deutsche Welle.

ARD-DeutschlandTrend od 1997. godine istražuje zadovoljstvo radom savezne vlade. Samo četiri puta je taj pokazatelj bio još niži: jednom za vrijeme vlade CDU/CSU i FDP u junu 2010. godine (12 procenata) i čak tri puta za vreme vlade SPD i Zelenih 2003. i 2004. godine (11, odnosno 13 procenata).

Crveno-zelena vlada pod Gerhardom Schröderom je na kraju završila svoj mandat prijevremenim izborima 2005. kada je na vlast došla CDU/CSU u koaliciji sa SPD, a kancelarka postala Angela Merkel.

I krajem oktobra 2024. većina Nijemaca se izjašnjava za takav izlaz: 54 procenta podržava prijevremene izbore, dok 41 procenat želi da koalicija opstane do redovnog termina izbora krajem septembra 2025.

Među pristalicama vladajućih stranaka SPD i Zelenih, većina 77 odnosno 76 procenata je za opstanak koalicije na vlasti.

S druge strane, gotovo svi simpatizeri AfD-a (93 odsto) nadaju se prijevremenim izborima. Među pristalicama Unije (CDU/CSU), koja već mjesecima vodi u anketama, 69 procenata priželjkuje prevremeni kraj vlade, dok se u redovima Savez Sahra Wagenknecht za to zalažu 75 odsto ispitanika.

Kada bi izbori za Bundestag bili sad u nedjelju, konzervativna Unija, CDU i CSU, dobila bi 34 procenta.

SPD bi osvojila 16 procenata glasova, Zeleni 11 procenata, dok bi FDP ostao ispod praga za mandate sa četiri procenta.

AfD bi dobila 17 procenata, dok bi Savez Sahre Wagenknecht osvojio šest procenata. Ostale stranke, dvanaest procenata.