Pobjeda Donalda Trumpa na predsjedničkim izborima vjerovatno će rezultirati velikim promjenama u trgovačkoj politici SAD-a, odnosu prema ratu u Ukrajini, klimatskim promjenama, električnim vozilima, porezima i ilegalnim imigracijama.

Bivši i novoizabrani republikanski predsjednik pred biračima se u kampanji obavezao voditi drugačiju politiku od aktualne politike demokratske administracije. Iako će mu za neke od prijedloga trebati i odobrenje Kongresa, evo pregleda promjena koje je najavio uvesti u svom drugom četverogodišnjem mandatu.

Više carina

Trump je iznio ideju o carinama od 10 posto ili više na svu robu uvezenu u SAD, čime će, kaže, eliminirati trgovinski deficit. No kritičari kažu da bi to dovelo do viših cijena po američke potrošače i globalne ekonomske nestabilnosti.

Također je rekao da bi trebao imati ovlasti za postavljanje viših, recipročnih carina na zemlje koje su uvele carine na uvoz iz SAD-a. Zaprijetio je uvođenjem carina od 200 posto na neke uvezene automobile, uz napomenu da je posebno odlučan spriječiti ulazak automobila iz Meksika u svoju zemlju.

Sugerirao je i da bi se saveznici poput Europske unije mogli suočiti s većim carinama na svoju robu.

No Trumpova politika ipak posebino cilja Kinu. On predlaže postupno ukidanje kineskog uvoza robe poput elektronike, čelika i lijekova tokom četiri godine. Još namjerava zabraniti kineskim kompanijama posjedovanje američkih nekretnina i infrastrukture u energetskom i tehnološkom sektoru.

Izjavio je da je "carina" njegova omiljena riječ i da je vidi kao generator prihoda koji bi pomogao u punjenju državne blagajne.

Donald i Melania Trump (Foto: Jim Watson/AFP)

Masovne deportacije

Novoizabrani predsjednik obećao je da će ponovno uspostaviti svoju politiku iz prvog mandata usmjerenu na ilegalne prelaske granice i nastaviti s novim opsežnim ograničenjima.

Obavezao se ograničiti pristup azilu na granici SAD-a i Meksika i krenuti u najveći pothvat deportacije u američkoj historiji, što bi vjerovatno naišlo na pravne izazove i otpor demokrata u Kongresu.

Rekao je da će angažirati Nacionalnu gardu i ako bude potrebno federalnu vojsku kako bi postigao svoj cilj, a nije isključio ni postavljanje sabirnih logora za obradu ljudi prije deportacije.

Donald Trump na granici s Meksikom u Arizoni (Foto: Saul Loeb/AFP)

Trump je izjavio da će tražiti ukidanje stjecanja državljanstva po načelu teritorija za djecu imigranata, što je u suprotnosti s dugogodišnjim tumačenjem 14. amandmana američkog ustava.

Također daje naslutiti da će opozvati zaštićeni pravni status za neke zajednice, poput Haićana ili Venezuelanaca.

Kaže da će ponovno uvesti takozvanu "zabranu putovanja" koja ograničava ulazak u Sjedinjene Države ljudima s popisa zemalja s većinskim muslimanskim stanovništvom, što je izazvalo brojne pravne bitke tokom njegovog prvog mandata.

Kraj zelene politike

Izabrani republikanski predsjednik obećao je povećati proizvodnju fosilnih goriva u SAD-u olakšavanjem postupka izdavanja dozvola za bušenje na područjima u saveznom vlasništvu i poticati otvaranje novih plinovoda. Rekao je da će ponovno odobriti bušenje nafte u zaštićenom području Arctic National Wildlife Refuge u Aljasci.

No pitanje hoće li naftna industrija to učiniti i povećati proizvodnju u vrijeme kad su cijene nafte i plina relativno niske ostaje otvoreno.

Rekao je da će ponovno povući Sjedinjene Države iz Pariškog klimatskog sporazuma, okvira za smanjenje globalnih emisija stakleničkih plinova te da će poduprijeti povećanu proizvodnju nuklearne energije. Također bi poništio propise demokratskog predsjednika Joea Bidena o električnim vozilima i druge politike usmjerene na smanjenje emisija iz automobila.

Tvrdi da SAD trebaju biti u stanju potaknuti proizvodnju energije kako bi država bila konkurentna u razvoju sistema umjetne inteligencije, koji troše goleme količine energije.

Ukidanje programa rasne raznolikosti

Obvezao se pred biračima zahtijevati od američkih visokih učilišta da "brane američku tradiciju i zapadnu civilizaciju" i rekao da će ih očistiti od programa raznolikosti. Umjesto toga će, kaže, uputiti ministarstvo pravosuđa da pokrene slučajeve zbog kršenja građanskih prava protiv škola koje učestvuju u rasnoj diskriminaciji.

U vrtićima i školama Trump bi podržao programe koji roditeljima omogućuju korištenje javnih sredstava za privatnu ili vjersku poduku.

Trump također želi ukinuti federalni odjel za obrazovanje te kontrolu nad školstvom ostaviti saveznim državama.

Bez federalne zabrane abortusa

Tokom svoga prvog predsjedničkog mandata imenovao je troje sudija Vrhovnog suda SAD-a koji su bili dio većine kojom je ukinuta ustavna zaštita abortusa temeljena na presudi Roe protiv Wadea iz 1973. Vjerovatno će nastaviti imenovati savezne sudije koji će podržavati ograničenja abortusa.

Istodobno je rekao da je savezna zabrana abortusa nepotrebna i da bi to pitanje trebalo riješiti na državnom, a ne federalnom nivou. Tvrdi da je šestosedmična zabrana koju favoriziraju neki republikanci prestroga i da bi svaki zakon trebao uključivati ​​iznimke za silovanje, incest i ugroženo zdravlje majke.

Sugerira da neće nastojati ograničiti pristup tableti za abortus nakon što je Vrhovni sud SAD-a odbio osporavanje vladinog pristupa njegovu reguliranju.

Podržava politike koje promovišu in vitro oplodnju (IVF), kontrolu rađanja i prenatalnu skrb.

Završetak ratova

Trump je kritičan prema američkoj podršci Ukrajini u ratu s Rusijom i ranije je rekao da bi mogao okončati rat za 24 sata bude li izabran, iako nije pojasnio kako bi to postigao. Sugerirao je da će Ukrajina možda morati prepustiti dio svog teritorija ako se želi postići mirovni sporazum, što je ideja koju Ukrajina dosljedno odbija.

Također je izjavio da će pod njegovim predsjedanjem SAD iz temelja preispitati "NATO-ovu svrhu i NATO-ovu misiju". Podržao je Izrael u borbi protiv Hamasa u Gazi, ali ga je pozvao da prekine svoju ofanzivu.

Od Trumpa se može očekivati ​​da nastavi politiku naoružavanja Izraela kakvu je vodila i Bidenova administracija. Istodobno, vjerovatno će se zalagati za historijsku normalizaciju odnosa između Izraela i Saudijske Arabije, što je napor koji je uložio tokom svog predsjedničkog mandata od 2017. do 2021., a kojem je Biden također težio.

Donald Trump i Benjamin Netanyahu (Foto: Amos Ben-gershom (gpo)/handout/Anadolu Via AFP)

Bivši i novoizabrani predsjednik rekao je i da će "zaustaviti patnju i razaranje u Libanu", bez pojašnjenja na koji način će to postići.

Predložio je izgradnju "željezne kupole", masivnog protivraketnog odbrambenog štita sličnog izraelskom, nad cijelim kontinentalnim dijelom Sjedinjenih Država.

Trump je također predložio slanje oružanih snaga u Meksiko u borbi protiv narkokartela i korištenje američke mornarice za formiranje blokade te zemlje kako bi se zaustavilo krijumčarenje opasne i sve raširenije droge fentanila.

Istrage nad neprijateljima, pomaganje saveznicima

Trump je povremeno obećao koristiti savezne agencije za provođenje zakona kako bi istražio svoje političke neprijatelje, uključujući izborne zvaničnike, advokate i stranačke donatore.

Tako onda i kaže da će razmotriti imenovanje posebnog tužitelja koji će ispitati Bidena, iako nije precizirao temelje za takvu istragu.

Najavio je razmatranje otpuštanja državnih tužitelja koji ne slijede njegove upute, što bi predstavljalo prekid s dugotrajnom američkom politikom neovisnog federalnog aparata za provođenje zakona.

Trump je rekao da će razmotriti pomilovanje svih osuđenih za zločine u vezi s napadom na Kapitol 6. januara 2021., nakon proglašenja njegova poraza na prethodnim predsjedničkim izborima.

Osim kaznenih istraga, predložio je korištenje vladinih regulatornih ovlasti za kažnjavanje onih koje smatra neistomišljenicima, poput televizijskih mreža.

Porezne olakšice

Sa svojim trgovinskim i energetskim programima, Trump se obvezao srezati savezne propise koji, tvrdi, ograničavaju stvaranje radnih mjesta. Obećao je zadržati široko smanjenje poreza iz 2017. koje je potpisao dok je bio na dužnosti, a njegov ekonomski tim raspravlja o daljnjem krugu smanjenja poreza za pojedince i poduzeća osim onih donesenih u njegovom prvom mandatu.

Donald Trump obećao je smanjiti stopu poreza na dobit s 21 % na 15 % za kompanije koje proizvode svoje proizvode u SAD-u.

Rekao je da će tražiti zakon kojim bi se ukinulo oporezivanje napojnica i plaća za prekovremeni rad kako bi se pomoglo konobarima i drugim uslužnim radnicima. Obećao je da neće oporezivati ​​niti smanjivati ​​socijalne naknade.

Trump je također rekao da će kao predsjednik vršiti pritisak na federalnu banku da snize kamatne stope, ali to ne bi i zahtijevao.

Za većinu, ako ne i za sve njegove porezne prijedloge bilo bi potrebno odobrenje Kongresa. Proračunski analitičari upozorili su da bi niz smanjenja poreza povećao savezni dug.

Čišćenje federalne birokratije

Trump bi nastojao desetkovati "duboku državu", karijerne federalne službenike za koje kaže da tajno ostvaruju vlastite ciljeve. To bi učinio izvršnom naredbom koja bi preklasificirala hiljade radnika kako bi im se omogućio otkaz. To bi se vjerovatno osporilo na sudu.

Uspostavit će nezavisnu komisiju za učinkovitost vlade na čelu s Elonom Muskom kako bi se iskorijenilo rasipanje u federalnoj vladi. Nije detaljno opisao kako će tijelo funkcionirati. Vlada već ima nadzorna tijela poput Ureda za upravljanje i budžet te glavne istražitelje u saveznim agencijama.

Trump bi se obračunao i sa saveznim zviždačima, koji su obično zaštićeni zakonom, te bi osnovao nezavisno tijelo za "nadziranje" američkih obavještajnih agencija.