Prema analizi koju je sprovela agencija Reuters, nekoliko velikih finansijskih kompanija u Evropi smanjile su svoja ulaganja u kompanije povezane s Izraelom ili kompanije koje imaju direktne ili indirektne veze s Izraelom usljed sve većih pritisaka aktivista i nekoliko vlada da se zaustavi rat u Gazi.

Ovaj trend dolazi u vrijeme kada mnoge banke i osiguravajuće kompanije nastoje pridržavati se ciljeva održivosti, uprkos nedostatku jasnoće oko njihove izloženosti rizicima koji proizilaze iz oružanih sukoba.

Jedna od institucija koja je poduzela konkretne korake u tom smjeru je italijanska banka UniCredit, koja je dodala Izrael na svoju listu „zemalja s ograničenjima“ nakon eskalacije izraelske agresije u oktobru 2023. godine, prema izvještaju holandske nevladine organizacije PAX.

Ova odluka predstavlja nastavak politike ove banke da se suzdržava od finansiranja izvoza oružja u zemlje uključene u sukobe, nadmašivši italijanske smjernice za izvoz oružja u Izrael. UniCredit banka i Izraelsko ministarstvo finansija odbili su komentirati ovaj korak.

Također, norveška kompanija za upravljanje imovinom Storebrand i francuska osiguravajuća kompanija AXA povukle su neka svoja ulaganja u izraelske kompanije, među kojima su i neke banke.

Korporativne finansijske politike

Dokumenti upućuju na to da kompanije prilagođavaju svoje investicione politike prema Izraelu. Martin Rohner, izvršni direktor Globalne koalicije za bankarske transakcije zasnovane na vrijednostima, izjavio je da je primjetna promjena u politici finansijskih kompanija u pogledu usmjeravanja investicija u skladu s principima održivog razvoja. Rohner je dodao da je ulaganje u industriju oružja u osnovi kontradiktorno tim principima.

Storebrand je ranije u svom godišnjem investicionom izvještaju najavio isključenje 24 kompanije iz svog investicionog portfelja krajem 2023. godine, među kojima su bile i izraelske kompanije, zbog njihove povezanosti s izraelskim naseljima. Također, norveška kompanija je povukla oko 24 miliona dolara iz svojih ulaganja u američku kompaniju Palantir Technologies, koja opskrbljuje izraelsku vojsku tehnologijama koje izazivaju zabrinutost zbog kršenja ljudskih prava.

Irski strateški investicioni fond (ISIF) objavio je prodaju udjela u 6 izraelskih kompanija, uključujući neke od najvećih izraelskih banaka, navodeći da su ulaganja u te kompanije postala rizična i u suprotnosti s njegovim odobrenim investicionim standardima, prenosi Al Jazeera.

Ranije ove godine, ISIF, čija je vrijednost 15 milijardi eura, rekao je da rizici povezani s tim ulaganjima izlaze izvan njegovih standarda ulaganja.

Norveški državni fond (GPFN), čija je vrijednost 1,8 triliona američkih dolara i najveći je na svijetu, mogao bi povući svoja ulaganja iz kompanija koje pomažu operacijama Izraela na okupiranim palestinskim teritorijama i krše korporativne etičke standarde.

Ulaganja u izraelske banke također su podložna sve većoj kontroli jer su ih Ujedinjeni narodi 2020. godine uvrstili na listu kompanija povezanih s naseljima na palestinskim teritorijama u okviru procesa preispitivanja njihovih utjecaja na palestinska prava.

Prema istraživanju koje je sprovela istraživačka kompanija Profundo po nalogu agencije za praćenje korporacija ECHO, francuska osiguravajuća kompanija AXA je ove godine prodala većinu svojih udjela u dionicama izraelskih banaka, zadržavši samo mali udio u banci Leumi.

Iako banka Leumi nije pristala komentirati, glasnogovornik AXA-e je potvrdio da kompanija više ne ulaže u banke koje su na meti aktivista te da lista Ujedinjenih naroda predstavlja jedan od faktora koje kompanija uzima u obzir prilikom donošenja odluka o ulaganju.

Richard Portis, profesor ekonomije u Londonskoj školi za biznis (LBS), istakao je da bi stavljanje tereta na privatne kompanije da same određuju investicione politike u kontekstu međunarodnih sukoba moglo biti kontroverzno, naglašavajući potrebu da politike budu jasno postavljene od samih vlada.

Druge kompanije, poput britanske banke Barclays, suočile su se s velikim pritiscima od kampanja u Ujedinjenom Kraljevstvu, što je banku natjeralo da se povuče iz sponzorstva određenih događaja. Prema izvještaju britanskog lista Financial Times, banka sada razmatra mogućnost zaustavljanja prodaje izraelskih državnih obveznica jer je izašla s liste pet najvećih trgovaca izraelskim obveznicama tokom drugog i trećeg kvartala ove godine.

Strana direktna ulaganja u Izrael doživjela su nagli pad, budući da su podaci s Konferencije Ujedinjenih naroda o trgovini i razvoju (UNCTAD) pokazali pad od 29 posto u 2023. godini, što predstavlja najniži nivo od 2016. godine. Ove promjene mogu se pripisati sve većim pritiscima aktivista i međunarodne zajednice, što dodatno komplicira odluke investicionih kompanija u vezi s izraelskim tržištem.