Njemačka obilježava pad Berlinskog zida, koji je srušen prije 35 godina, a taj "dan sreće" je danas u suprotnosti s mračnom atmosferom zbog krize njene vlade i nazadovanja demokratije širom svijeta.

Ipak, svečanosti ovog vikenda pomažu da se iz vida ne izgubi simbolika tog historijskog događaja 9. novembra 1989. godine.

Bio je to "dan sreće" koji podsjeća da "sloboda i demokratija nikada nisu bile same po sebi očigledne", izjavio je konzervativni gradonačelnik Berlina Kai Wegner na svečanosti na kojoj je bio i šef države Frank-Walter Steinmeier.

Slogan svečanosti "Sačuvajte slobodu" ima posebno značenje dok je širom svijeta demokratija u opadanju i bjesne ratovi u Ukrajini i Gazi.

Koalicija kancelara Olafa Šolca (Scholz) se raspala poslije smjenjivanja liberalnog ministra finansija u srijedu uveče. To je i oslabljelu privredu Njemačke, najveću u Evropi, gurnulo u neizvesnost.

Građanka nekadašnjeg Zapadnog Berlina Juta Kruger (Jutta Kruger) (75) ocijenila je da je "sramota" kriza vlade, "ali ipak treba da slavimo pad Zida. Za Berlince, ali i za one koji su živjeli u Istočnoj Njemačkoj, bilo je posebno važno da znaju da mogu da izađu ako žele, da idu gdje god žele", rekla je ta penzionerka za AFP.

Kancelar Šolc je u petak naglasio da se vrijednosti iz 1989. godine ne mogu smatrati potpuno prihvaćenim.

Da bi se oživjeli ideali, instalacija na otvorenom koja se proteže četiri kilometra duž nekadašnje trase Zida prikazuje replike simbola protesta 1989. i hiljade drugih koje su stvorili građani.

Pad Zida, simbola Hladnog rata i podjele između zapadnog i sovjetskog bloka, otvorio je put kolapsu komunizma u Istočnoj Evropi i ponovnom ujedinjenju Njemačke godinu dana kasnije.

"Zid srama" od 155 kilometara oko Zapadnog Berlina prosovjetske vlasti su podigle u avgustu 1961. godine da bi spriječile rastući egzodus stanovnika Njemačke Demokratske Republike (DDR).

Tokom godina je najmanje 140 ljudi poginulo pokušavajući da ga pređe.

Na proslave koje traju i sutra su pozvani aktivisti iz cijelog svijeta, uključujući prognanu bjelorusku opozicionu liderku Svetlanu Tihanovsku i iransku disidentkinju Masihu Alinedžadu.

Ruski pank bend "Pusi rajot" (Pussy Riot) nastupiće ispred bivšeg sjedišta Štazija, tajne policije istočne Njemačke.

"Mi stojimo uz one koji se danas bore za svoju slobodu i protiv porobljavanja", izjavio je Štajnmajer u govoru na otvaranju svečanosti u srijedu uveče.

Naglasak na slobodi je posebno važan "u trenutku kada smo suočeni sa porastom populizma, dezinformacijama i društvenim podjelama", rekao je šef odeljenja za kulturu u regionalnoj vladi Berlina Džo Čialo (Joe Chialo).

Izbori održani u septembru u tri regiona bivše DDR naglasili su stalne političke podjele između Istočne i Zapadne Njemačke: ekstremno desničarska partija Alternativa za Njemačku (AfD) zabilježila je istorijski visoke rezultate, dok je nova grupa krajnje ljevice napravila iskorak.

Ovog vikenda obilježava se i godišnjica "Kristalne noći" - pogroma koji su počinili nacisti 9. i 10. novembra 1938. godine.

Najmanje 90 Jevreja je ubijeno, desetine hiljada deportovano u koncentracione logore, a 1.400 sinagoga je spaljeno u Njemačkoj i Austriji.

"Veoma je važno za naše društvo da izvuče prave pouke iz ovih događaja", podsjetila je njemačka vlada u vrijeme kada Njemačka doživljava porast broja antisemitskih napada pokrenutih ratom Izraela protiv palestinskog Hamasa u Pojasu Gaze 7. oktobra 2023. godine.