Ambasador Velike Britanije u BiH Julian Reilly nakon što je saslušao pokazatelje o položaju Hrvata u Bugojnu i političkim odnosima iznio je svoju vlastitu viziju BiH i njenog uređenja.

Mediji pod kontrolom HDZ-a njegove izjave su nazvali skandaloznim.

S političkom savjetnicom pri britanskoj Ambasadi Helen Flewker, nakon susreta s načelnikom Hasanom Ajkunićem (SDA), imao je odvojen sastanak i s predsjedavajućim Općinskog vijeća Bugojno Miroslavom Zelićem (HDZ BiH). Teme sastanka bile su stanje u Bugojnu, eventualno ostvareni napredak s naglaskom na političke odnose i očekivanja od novoizabranih predstavnika lokalnih vlasti, piše Večernji.ba.

Kao predstavnik hrvatskoga naroda Zelić je sastanak s britanskim ambasadorom i političkom savjetnicom iskoristio kako bi im prenio podatke kad je u pitanju položaj Hrvata u Bugojnu. 

Predstavio im je i razmjere stradanja bugojanskih Hrvata optužujući bošnjačku politiku u Bugojnu da odnos prema Hrvatima do danas nisu značajno promijenili.

- Cilj bošnjačke politike u Bugojnu nikad nije bio osigurati bolje uvjete življenja svim njegovim stanovnicima, već isključivo boriti se protiv toga da i Hrvati Bugojna mogu ostvariti svoja prava. Čine to blokadom svih projekata koji su važni za većinski hrvatska povratnička naselja, preko blokade obrazovnih, kulturnih i sportskih manifestacija koje organiziraju udruge s hrvatskim predznakom. Od 300 tisuća KM sredstava u proračunu općine Bugojno za projekte u oblasti kulture i sporta, za one u kojima se njeguju identitet i kultura hrvatskoga naroda novca nikad nema - kazao je Zelić.

On je u razgovoru s britanskim veleposlanikom naveo brojne razloge zbog kojih se od provedbe plana etničkog čišćenja, koji je počeo u ratu, u Bugojnu nikad nije odustalo.

- U Bugojnu danas nema ni jedne ulice koja bi nosila ime po nekom Hrvatu koji je ostavio traga u Bugojnu. Većinski bošnjačka vlast, u kojoj sve ove godine dominira SDA, ne dopušta povratak zgrade časnim sestrama u kojoj bi organizirale nastavu za djecu hrvatskih povratnika i omogućile im ostvarenje ustavnog prava na školovanje na materinskom jeziku. U 10 javnih poduzeća, kojima je osnivač Općina, nema zaposlenih Hrvata. U Općini Bugojno 13 pozicija na kojima su bili zaposleni Hrvati stoji nepopunjeno jer načelnik, koji je iz SDA, kao i većina u Vijeću, odbija dati suglasnost na zapošljavanje kad su u pitanju Hrvati - kazao je Zelić.

Iako su Hrvati u odlazećem sazivu Općinskog vijeća bili zastupljeni s dva vijećnika i imali predsjedavajuća, Zelić tvrdi da je bilo kakav utjecaj im onemogućen formiranjem pet stranačkih klubova SDA, što je, tvrdi on, ne samo protuzakonito već je i jedinstven slučaj u BiH kojim je onemogućen bilo kakav utjecaj političkim predstavnicima jednog naroda u lokalnoj zakonodavnoj vlasti.

Konstitutivnost i Ustav

Britanski ambasador Julian Reilly, nakon što je saslušao Zelića, upitao je ga da li je svjestan da u BiH jednog dana neće biti konstitutivnih naroda, ali i da je konstitutivnost naroda element kojeg se BiH mora odreći na putu prema članstvu u Evropskoj uniji. 

- Za mene je takva izjava skandalozna jer negira ustavno uređenje BiH, njezinu sadašnjost. Vjerujem da će o budućnosti BiH odlučivati predstavnici konstitutivnih naroda čiji nestanak britanski veleposlanik predviđa, a čini mi se i priželjkuje - rekao je za Vecernji.ba nakon sastanka Zelić. On je britanskog ambasadora pozvao da, umjesto "skandaloznih izjava o konstitutivnosti", radi na stjecanju povjerenja među narodima, uz uvažavanje prava na identitet i kulturu svakoga od njih.

- Jasno sam mu poručio da je put međusobnog uvažavanja i gradnje povjerenja uz jednaka prava za sve jedini put kojim BiH može graditi svoju budućnost. Sve drugo izvor je nezadovoljstva, frustracija i nestabilnosti ovoga prostora - kazao je Zelić nakon sastanka s britanskim ambasadorom u BiH Julianom Reillyjem.