PRIJATELJI I SABORCI VUČIĆEVOG SNS-a: U Njemačkoj traže zabranu "mračne" stranke AfD

Radi se o partiji koja baštini naslijeđe nacional-socijalizma iz vremena Adolfa Hitlera, a dijeli mnoge vrijednosti kao i Vučićev SNS od islamofobije, negiranja genocida u Srebrenici, proruskoj propagandi i protivljenju priznanja nezavisnosti Kosova

  • Regija

  • 14. Nov. 2024  

  • 0

Više od 100 poslanika Donjeg doma njemačkog parlamenta podnijelo je zahtjev za zabranu ekstremno desničarske Alternative za Njemačku (AfD). U Srbiji, ona je proglašena prosrpskom strankom i velikim prijateljima, jer su u nekoliko navrata kritikovali priznanje Kosova, piše beogradski portal Direktno.rs.

Radi se o partiji koja baštini naslijeđe nacional-socijalizma iz vremena Adolfa Hitlera. Poslanici ove stranke danas govore o “ekonomskom prosperitetu Njemačke” u doba nacional-socijalizma, ili minimalnoj nezaposlenosti. Ne tako davno smo imali obećanje da će jedan režimski tabloid besplatno promovisati AfD među srpskim biračima u Njemačkoj, "jer su oni osvjedočeni prijatelji Srba".

Najveće njemačke stranke postigle su dogovor o prijevremenim izborima koji će se održati u februaru 2025. godine. Glasanje o povjerenju Vladi očekuje se 16. decembra. U međuvremenu, njemački viši sud u maju je donio odluku da domaće bezbjednosne službe mogu da nastave da tretiraju AfD kao potencijalno ekstremističku stranku, što znači da obavještajne službe zadržavaju pravo da tu stranku drže pod nadzorom, uključujući prisluškivanje.

Protiv migranata i liberalnih vrijednosti, za bližu saradnju sa Rusijom. Tako se u najkraćem mogu opisati stranke sa krajnjeg desnog spektra koje su ušle u Evropski parlament (EP) na izborima održanim početkom juna. Sa mnogima od njih ultradesničarske stranke iz Srbije, ali i vladajuća Srpska napredna stranka (SNS), već godinama unazad održavaju kontakte. Za Milicu Đurđević Stamenkovski, aktuelnu ministricu za brigu o porodici u Vladi Srbije, AfD predstavlja "vodeću suverenističku državotvornu opciju u Njemačkoj". Đurđević Stamenkovski se u novembru 2023. sastala u Bundestagu sa predsjednikom AfD-a Tinom Krupalom.

Na tom sastanku, kako je saopćeno, bili su saglasni u kritičkom stavu prema politici koju predstavlja Ursula von der Leyen, predsjednica Evropske komisije, i razmijenili mišljenja o "dubokoj krizi Evropske unije". Kontakte sa njemačkim ultradesničarima je imala i vladajuća Srpska napredna stranka. Marko Đurić, visoki funkcioner te stranke, tada na mjestu direktora vladine Kancelarije za Kosovo, u junu 2019. se sastao sa prеdsjеdnikom Odbora za spoljnе poslovе Altеrnativе za Njеmačku u Beogradu. Đurić je njemačkog savеznog poslanika Armina-Paula Hampеla "informisao" o situaciji na Kosovu. Desnica jača u mnogim evropskim državama, pa i u evropskom parlamentu. Harold Vilimski, sa delegacijom svoje austrijske Slobodarske partije (FPO), koja pripada ekstremno desnom spektru, sastao se u Beogradu sa Brnabić i Vučićem.

Na pitanje austrijskog Standarda da li bi SNS jednog dana mogla da se pridruži desničarskoj grupi Patriote za Evropu (u kojoj su, između ostalih, Fides mađarskog premijera Viktora Orbana, Liga iz Italije, FPO, francuski Nacionalni savez Žordana Bardele i Marin Le Pen, češki ANO) ako bi Srbija ušla u EU i bila zastupljena u Evropskom parlamentu, Vilimski je ukazao na bliskost SNS sa strankom Fides premijera Viktora Orbana (nekada je bila u Evropskoj narodnoj partiji, čiji je SNS sada pridruženi član), koja vlada Mađarskom i koja je također dio te parlamentarne grupe Patriote za Evropu. Vilimski vidi ovu bliskost posebno u politici prema Ukrajini, koju i Slobodarska partija podržava.

Nedavno je Ana Brnabić, kao predsjednica parlamenta, boravila u njemačkom Bundestagu, gdje se srela sa svojom koleginicom Berbel Bas (Socijaldemokratska partija), ali i sa delegacijom konzervativne Hrićansko-demokratske unije (CDU) i njene bavarske "manje" sestre Hrišćansko socijalne unije (CSU). Iako je CDU u Evropskoj narodnoj partiji, ta koalicija u Njemačkoj u posljednje vrijeme optuživana je da sa centra skreće udesno kako bi parirala rastućoj popularnosti Alternative za Njemačku (AfD). U Njemačkoj se AfD ove godine suočio sa optužbama da je Maksimilijan Krah, jedan od vodećih kandidata te stranke za evropske izbore, dobijao novac iz Rusije i Kine. Istovremeno, Peter Bistron, drugi na listi AfD-a za izbore za EU, optužen je da je dobio 20.000 eura od ljudi koji su povezani sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u cilju širenja propagande Kremlja. I Krah i Bistron su negirali optužbe.

  I potpredsjednik Vlade Srbije Aleksandar Vulin razgovarao je u oktobru sa poslanikom Alternative za Njemačku (AfD) u Bundestagu Rajnerom Rotfusom. Vulin mu se zahvalio na "dosljednom stavu te stranke o nepriznavanju nezavisnosti Kosova". Vulin je, kako se navodi u saopćenju Vlade, u video razgovoru Rotfusu lično zahvalio na "njegovom principijelnom protivljenju i osuđivanju NATO bombardovanja SR Jugoslavije 1999. godine i dugogodišnjem aktivizmu kojim je uvijek pokazivao solidarnost sa srpskim narodom i borbu za priznavanje činjenica". 

AfD u novom sazivu Evropskog parlamenta ima 15 poslanika, ali je donedavni lider evroposlanika te partije Maksimilijan Krah poslije nedavnih izbora isključen iz partije zbog neonacističkih izjava.

Vezane vijesti

Komentari - Ukupno 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...