Na današnji dan prije 31 godina specijalne snage Hrvatske vojske i Hrvatskog vijeća odbrane izvršile su upad na planinu Vranici u Srednjoj Bosni prilikom izvođenja do tada najveće vojne operacije sa ciljem osvajanja Gornjeg Vakufa i stvaranja uslova za dalja vojna djelovanja prema Bugojnu i ostatku srednje Bosne. Ofanziva je trajala nekoliko dana, pomno je isplanirana, ali se završila teškim porazom. 

KO JE RUKOVODIO OPERACIJOM?

Novembarska operacija na Gornji Vakuf je planirana, pripremana, vođena i podržana neposredno od vojnog vrha Republike Hrvatske. Načelnik Glavnog stožera Hrvatske vojske general Janko Bobetko je lično izdavao smjernice načelniku Glavnog stožera HVO-a generalu Anti Rosi za pripreme i organizovanje operacije osvajanja Gornjeg Vakufa, te lično pratio dinamiku izvođenja borbenih djelovanja.

Naredbu za operaciju izdao je 9. novembra general Ante Roso, a general Žarko Tole je 13. novembra izdao naredbu za izvođenje napada snagama HV-a i HVO-a uključenim u sastav Operativne grupe "Buna". Naredbama je prethodio sastanak od 6. novembra između predsjednika Hrvatske Franje Tuđmana i predstavnika Ministarstva odbrane Republike Hrvatske na kojem je odlučeno o neophodnosti vojnog osvajanja Gornjeg Vakufa.

Za realizaciju zadatka general Tole je odlučio hrvatske snage angažovati na dva pravca, glavnom i pomoćnom. Glavnim je komandovao brigadir Ivan Kapular, a pomoćnim pukovnik Željko Šiljeg.

Zanimljvo je da Šiljeg, čije se ime često spominje u Haškim optužnicama i za kojeg postoje brojni dokazi da je bio akter niza zločina u BiH, danas često gostuje u hrvatskim medijima kao umirovljeni general HV-a gdje analizira vojne operacije u Ukrajini. 

Od ranih jutarnjih sati 15. novembra snage Hrvatske vojske i HVO-a počele su napad širokih razmjera na prostoru općine Gornji Vakuf, a grupa od osam boraca iz sastava specijalne jedinice hrvatske vojske "Matija Vlačić" imala je zadatak da ovlada područjem planine Vranice koje gravitira prema općini Gornji Vakuf, čime bi Armiju RBiH dovela u nemoguću poziciju. 

TOK AKCIJE

Hrvatske snage iz sastava specijalne jedinice "Matija Vlačić" oko 13:00 sati su uz upotrebu naoružanja (lansera granata - MGL, protivoklopnih sredstava i automatskih pušaka), izvršile upad u stambene i druge objekte u rejonu Poljana na planini Vranici.

Nakon prvih borbenih djelovanja hrvatskih snaga, grupa boraca angažovana na osmatračnici i osiguranju objekta Lisina, odmah se zaputila prema prostoru Poljana, gdje je došlo do kraće borbe i zaustavljanja daljeg napredovanja hrvatskih snaga. Nakon kraćih priprema pripadnici Armije RBiH su okružili prostor Poljana i pozvali pripadnike hrvatskih snaga na predaju, koji su odgovorili snažnim djelovanjem iz raspoloživog naoružanja.

U borbi koja je potrajala oko dva sata, po teškim zimskim uslovima, armijske jedinice 317. brdske brigade su uništile ubačenu grupu, šest pripadnika specijalne jedinice "Matija Vlačić" Hrvatske vosjke i jedan pripadnik uskopaljske brigade "Dr. Ante Starčević" koji im je bio vodić, smrtno su stradali, dok se jedan ranjeni pripadnik jedinice uspio izvući prema rejonu Dobrog, gdje se nalazio dio jedinice "Matija Vlačić" koji je trebao osigurati podršku snagama u napadu (izvlačenje ili uvodenje novih snaga u slučaju uspjeha).

Uporedo sa operacijom na Vranici trajali su žestoki napadi na širem području Gornjeg Vakufa. Oni će se nastaviti i u narednim danima a selo Vrse će biti izloženo najžešćim napadima. Zvuči pomalo nevjerovatno da je čak 10 tenkova angažovano od strane hrvatskih snaga kako bi ovladali relativno malim prostorom Gornjeg Vakufa. Od toga je čak šest tenkova djelovalo samo prema selu Vrse čiji su borci savladali hrvatske specijalce na planini Vranici. No, uprkos svom raspoloživom oružju, hrvatske snage nisu uspjele ostvariti nijedan značajan vojnički uspjeh, a izgubili su mnogo vojnika i oružja. 

Martin Špegelj, hrvatski general i ministar odbrane, je u svom autobiografskom djelu opisao ovu operaciju Hrvatske vojske i HVO-a.

"Počela je 15. studenoga, vođena je s izdvojenih zapovjednih mjesta u Prozoru i na planini Makljen, te je neslavno propala. Posebno velike gubitke imala je 5. gardijska brigada HV u Vakufu, jer brigada HVO-a Bruno Bušić nije izvršila svoj dio zadatka i osigurala joj prijelaz preko Vrbasa. Bobetko je htio na prijevoj na cesti Gornji Vakuf - Travnik helikopterskim desantom spustiti 350. diverzantski odred, ali su se helikopteri zbog snježne oluje nad Vranom i Čvrsnicom morali vratiti u Ploče, što je zapravo bila sreća, jer je tako izbjegnuta još veća katastrofa. Zapovijedanje svim akcijama išlo je izravno iz Ministarstva obrane u Zagrebu, koji je s GSHVO bio povezan neposrednim vezama. Povrh toga, u Posušju je tri dana u tjednu - petkom, subotom i nedjeljom - redovito boravio ministar Šušak i održavao sastanke na kojima su, medu ostalima, sudjelovali dužnosnici HDZ-a i saborski zastupnici Ivić Pašalić i Ivan Milas, pa šef obavještajnih službi Miroslav Tuđman, Ljubo Ćesić Rojs i sam Mate Boban kao predsjednik HDZ BiH, HVO-a i samozvane Hrvatske Republike Herceg-Bosne", napisao je Špegelj. 

KO JE SVE UČESTVOVAO U OFANZIVI?

Prema dostupnim podacima u ofanzivi na Gornji Vakuf tokom novembra 1993. godine učestvovale su sljedeće snage:

- iz sastava Hrvatske vojske: bataljon "Matija Vlačić", bataljon "Zrinski", Diverzantsko-izviđački odred Glavnog stožera HV, 2. bataljon 5. gardijske brigade, 1. bataljon 7. gardijske brigade, 5. domobranska pukovnija - Osijek, 11. domobranska pukovnija - Vinkovci, helikopterska eskadrila, jedinica vojne policije iz 66. bataljona iz VP, jedinica veze iz "pukovnije veze", vod vojnoobavještajnih snaga, te dio starješina Glavnog stožera HV i Zbornog područja Split;

- iz sastava Hrvatskog vijeća obrane: brigada "Dr. Ante Stračević", brigada "Rama", brigada "Stjepan Radić", brigada "Petar Krešimir IV", pukovnija "Ante Bruno Bušić", pukovnija/bojna "Ludvig Pavlović", "Lašvanska bojna", "2. lakojurišna bojna vojne policije", Topničko-raketna divizija ZP Tomislavgrad, tenkovska četa ZP Tomislavgrad, te druge manje izviđačke, diverzantske, vojnopolicijske, specijalne, inženjerijske i slične jedinice.

ODLIKOVANA JEDINICA OD DRŽAVNOG VRHA HRVATSKE

Gotovo svi zapovjednici koji su učestvovali u ovoj neuspjelog operaciji HV-a i HVO-a su nakon rata odlikovani od strane državnog vrha Republije Hrvatske. Posljednji među njima - Ivan Kapular, zapovjednik glavnog pravca napada na Gornji Vakuf, odlikovan je od strane predsjednika Zorana Milanovića.

Također, prošle godine na Pantovčaku je organizovana svečanost prilikom koje je odlikovana upravo Specijalna postrojba Glavnog stožera HV-a "Matija Vlačić" čiji su pripadnici učestovoli u operaciji na planini Vranici.

Odlikovana je Redom Nikole Šubića Zrinskog za, kako su naveli, "junaštvo i junački čin u Domovinskom ratu", a odlikovanje i plamenac preuzeli su ratni zapovjednik bojne Ante Maksan i pripadnik bojne Željko Ravlić.

(S. Begović)