Savez logoraša u Bosni i Hercegovini sa svojim članicama - Regionalnim Savezom logoraša regije Banjaluka, Savezom logoraša USK "Dr. Irfan Ljubijankić" te Udruženjima logoraša Ključ, Sanski Most i Bosanska Krupa, danas će obilježiti 32. godišnjicu logora Manjača u blizini Banjaluke.

Logor Manjača, inače jedan od najranije formiranih logora u Bosni i Hercegovini je nastao već 1991. godine na tenkovskom vojnom poligonu iznad Banjaluke, sa zadatkom zatvaranja zarobljenih hrvatskih stanovnika tadašnjih ratišta u Republici Hrvatskoj. Svjetski poznati ulaz, sa ćiriličnim natpisom „LOGOR“ , ograđen bodljikavom žicom i minskim poljima, vraćao je slike iz 2. Svjetskog rata i bez dileme ukazivao na činjenicu o kakvom objektu i namjerama se radi, saopćeno je iz Saveza logoraša u Bosni i Hercegovini.

Tokom rata u Bosni i Hercegovini, ovaj logor je služio za zatvaranje logoraša uglavnom bošnjačke i hrvatske, a nekada i srpske nacionalnosti sa okolnih područja Sanskog Mosta, Ključa, Prijedora, Kotor Varoši, Doboja, Mrkonjić Grada, Šipova i Banjaluke. Štale za stoku koje je prethodno JNA koristila za smještaj životinja za intendatnske namjene, postale su mjesto življenja i umiranja ljudi-logoraša.

Prvo raspuštanje logora, najviše zahvaljujući Bernardu Kouchneru, je bilo 14. novembra 1992. godine, kada je puštena veća grupa logoraša, dio razmijenjen, dok je veći broj logoraša prebačen u logor Batković kod Bijeljine. Ali ubrzo zatim, logor Manjača je ponovo otvoren i bio u funkciji sve do 1996. godine i kraja ratnih dejstava u Bosni i Hercegovini. Procjena je da je kroz logor Manjača prošlo oko 5.000 logoraša, a u neposrednoj blizini, Medunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju-MKSJ, je pronašao masovne grobnice gdje su tijela ubijenih logoraša skrivana od javnosti.

Pred MKSJ u Hagu, Sudom BiH, Županijskim sudovima u Splitu i Zagrebu, te Okružnim sudom u Banjoj Luci, za ratne zločine u logoru Manjača osudeni su Milomir Stakić 40 godina zatvora, Radoslav Brđanin 30 godina, Nikola Kovačević 12 godina, Mirko Graorac 15 godina, Dane Lukajić šest godina, Zeljko Bulatović 11 godina, Siniša Teodorović osam godina i Zoran Gajić šest godina zatvora, sveukupno oko 130 godina zatvora.