Milan Sitarski, beogradski analitičar blizak lideru HDZ-a Draganu Čoviću, komentirao je aktualni politički trenutak u BiH, uključujući saslušanje pred Europskim sudom za ljudska prava u predmetu Kovačević, za koji je ocijenio da bi potvrda presude mogla imati katastrofalne posljedice za ustavni poredak zemlje.  

"Ta presuda praktično anulira ustav Bosne i Hercegovine, njegova temeljna načela i konkretne odredbe. Nadam se da je optimizam ministra Davora Bunoze i zastupnice Monike Mijić, koji su branili interese BiH, utemeljen. Potvrda te presude bi izazvala katastrofalne posljedice.  Tek bismo onda ušli u pravu blokadu prema kojoj bi sve dosadašnje blokade izgledale kao nekakva igra," izjavio je Sitarski za RTV HB, medijskom glasilu Čovićevog HDZ-a.  

Osvrnuvši se na sedmicu koju su obilježili sastancima lidera vladajućih stranaka, Sitarski je istaknuo kako su posljednji razgovori donijeli određenu dozu optimizma, iako uz oprez zbog dosadašnjih iskustava. "Često svjedočimo da se načelni dogovori, kada dođe do njihove operacionalizacije u nadležnim organima poput Vijeća ministara ili Parlamentarne skupštine, zaustavljaju ili bivaju blokirani. Dobro je što su ovoga puta izbegnuta neka pitanja koja su dosad kočila procese, poput sedišta Apelacijskog veća Suda BiH, ali niti jedno od tih pitanja neće nestati. Sve će se kad-tad morati rješavati," kazao je Sitarski.

"Ovakvi potezi mogu pomoći u jačanju duha poverenja među političkim akterima, ali bez rešavanja ključnih pitanja, poput izmena Izbornog zakona, zemlja ne može biti deblokirana“, kazao je Sitarski.  

Na pitanje o potencijalnom utjecaju nove administracije Donalda Trumpa na Zapadni Balkan, Sitarski je kazao kako dosadašnja politika SAD-a prema BiH nije bila oblikovana na razini administracije ili State Departmenta, već da je Ambasada SAD-a u BiH često ulazila u dnevno-političke teme. "Ambasada je zauzimala stavove kao da je politički akter, što nije uobičajeno za diplomatska predstavništva. Nadam se da će nova administracija staviti svoju diplomatsku mrežu pod demokratsku kontrolu," rekao je.  

"Globalni problemi i krizna žarišta u Europi i svijetu trenutno su prioriteti, pa bi Zapadni Balkan mogao doći u centar pažnje samo ako se neki od tih problema preliju u našu regiju. Niko ne bi trebao željeti takav scenario", zaključio je.