Sva problematika oko svakog sastava Gradskog vijeća Grada Mostara počinje od toga što uređenje ovog grada nije definirano kao klasična jedinica lokalne samouprave, nego sredina u kojoj jedino postoje minimalne i maksimalne nacionalne kvote. Novom problematičnom odlukom članovi CIK-a BiH su tijesnom većinom odlučili dati mandat vijećnici SDA Eni Dizdarević umjesto HDZ-ovoj Ines Sulić koja je imenovana gradskom savjetnicom, čime je promijenjen stranački omjer snaga u ovom sazivu Vijeća suprotno volji birača, navodi se u prilogu RTVHB, medijskog glasila Čovićevog HDZ-a.

"Recimo član CIK-a, Vlado Rogić postavio je pitanje zašto mandat nije dodeljen nekom kandidatu ili kandidatkinji srpske nacionalnosti s lista HDZ-a po izbornim jedinicama, nego je automatski dodeljen kandidatkinji s gradske liste SDA. Time je došlo i do promene nacionalne zastupljenosti, iako su Hrvati imali maksimalan broj zastupnika koje mogu imati u gradskom veću. Ali ovde se uopšte ne radi vijećnici hrvatske nacionalnosti nego srpske, a to što je iz HDZ-a ne bi trebalo imati nikakve veze s njezinom nacionalnom pripadnošću", kazao je Milan Sitarski, beogradski analitičar blizak Čovićevom HDZ-u.

Sitarski dodaje kako je ovaj slučaj još jedan u nizu argumenata kako pitanje zastupljenosti konstitutivnih naroda treba riješiti na svim razinama vlasti, čemu se protive iste one stranke koje se zalažu za maksimalne kvote u Gradu Mostaru. S druge strane politolog Branimir Galić navodi kako "ovaj saziv CIK-a i dalje donosi političke odluke počevši još od 2020. godine od kada je po mnogima imenovan nelegalno. Što je neizravno potvrdio i Christian Schmidt kada je donio tehničke izmjene Izbornog zakona".

"Kazano je da članovi SIP-a ne smiju biti osobe koje su na bilo koji način bliske političkim strankama, ali to je apsurd. Zašto? Zato što imamo trenutni saziv SIP-a u kojemu su odreda svi članovi bliski političkim strankama i to ne kriju, pa ne znam zašto sami ovaj saziv nije sporan", dodao je politolog Branimir Galić, također blizak HDZ-u BiH.

"Ako je predstavljanje konstitutivnih naroda s minimumima i maksimumima njihove zastupljenosti i ako bi bilo irelevantno na višim razinama jedne federalne države ili jednog federalnog entiteta što Federacija je, kako joj samo ime kaže, nije mi jasno kako dolaze do toga da je ta nacionalna pripadnost izrazito relevantna na razini jedne jedinice lokalne samouprave koja ipak služi zadovoljavanje neposrednih potreba građana", kazao je Sitarski.

Galić dodaje kako su zbog toga važne i izmjene Zakona o sudovima BiH.

"Da BiH konačno dobije Prizivni sud koji će biti neovisan i odmaknut od aktualnog Suda Bi. Sada imamo to Apelacijsko vijeće i vrlo važno je da te dvije ustanove budu odmaknute jedna od druge te da Prizivni sud može neovisno i neopterećeno raditi. Jer ovakva jedna odluka će zasigurno završiti sa sudskim epilogom."

Kao argument, analitičari bliski Čovićevom HDZ-u navode činjenicu da je na proteklim izborima HDZ BiH osvojio 15 mandata, a Koalicija za Mostar predvođena SDA osvojila je 10 mandata. Posljednjom odlukom CIK-a BiH, taj omjer je sada promijenjen u 14 na prema 11.