Američki predsjednik Joe Biden dao je odobrenje Ukrajini da koristi dugometne rakete za napade na ciljeve unutar Rusije, dok istovremeno ubrzava pružanje vojne pomoći prije inauguracije novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa. Međutim, prema mišljenju stručnjaka, ovaj potez dolazi prekasno da bi značajno promijenio tok rata.

Ukrajina je nedavno upotrijebila raketne sisteme MGM-140 ATACMS, proizvođača Lockheed Martin, s maksimalnim dometom od 300 kilometara, za napade na ruske ciljeve. Kasnije su korišteni i Storm Shadow projektili. Iako su ovi napadi nanijeli vidnu štetu, stručnjaci smatraju da bi ranija dostupnost ovakvih sistema imala daleko veći utjecaj.

George Barros, analitičar iz američkog Instituta za proučavanje rata, izjavio je: “Ovo je premalo i dolazi prekasno. Ukrajini su ovakve sposobnosti bile potrebne godinama kako bi ciljali ruske vojne ciljeve u pozadini”.

Matthew Savill, bivši analitičar britanskog Ministarstva odbrane, objasnio je da su se mnogi prioritetni ciljevi, poput helikoptera i aviona koji koriste klizne bombe, već premjestili na aerodrome izvan dometa ATACMS raketa.

Prilike propuštene zbog kašnjenja

Prema izvještajima američke administracije, Rusija je do sada premjestila oko 90% aviona koji lansiraju klizne bombe na lokacije izvan dometa ATACMS sistema. Slične informacije dolaze i iz drugih izvora, ukazujući na to da je Moskva imala dovoljno vremena da prilagodi svoje vojne operacije.

Michael Bohnert, stručnjak iz RAND korporacije, smatra da odluka nije potpuno beznačajna, ali priznaje da će “kašnjenje ograničiti efikasnost ovih napada”. Dodao je kako bi uništavanje ruskih aviona Su-34 i Su-35 ranije ove godine značajno smanjilo sposobnost Rusije da koristi klizne bombe protiv ukrajinskih civila i vojnih položaja.

Odluka predsjednika Bidena mogla bi imati veći politički nego vojni značaj, posebno u svjetlu dolaska nove administracije. Stručnjaci vjeruju da Ukrajina nastoji pokazati svoju sposobnost vojne snage kako bi uvjerila administraciju Donalda Trumpa u nastavak podrške.

Savill ističe da je od ključnog značaja “uvjeriti novu američku administraciju da je podrška Ukrajini i dalje vrijedna investicija”, te dodaje kako bi ukrajinski uspjesi mogli oblikovati percepciju podrške kao “dobitne strategije” za SAD.

Ograničeni resursi i pritisci

Iako Ukrajina u principu dobija svu neophodnu vojnu pomoć, ona često dolazi u malim količinama i s velikim zakašnjenjem. Vojnici na terenu ističu da ovakav pristup otežava dugoročno planiranje, dok stručnjaci upozoravaju da su zalihe ATACMS raketa vjerovatno ograničene.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski ranije je kritikovao zapadne saveznike zbog sporosti i neodlučnosti u pružanju pomoći. NATO-ov generalni sekretar također je pozvao članice na veću podršku Ukrajini, naglašavajući da strah od eskalacije ne smije biti prepreka.

Barros je izjavio kako “Ruske prijetnje ne bi trebale biti izgovor za popuštanje njihovim interesima. Putin nema pravo na veto nad politikom SAD-a ili NATO-a”.

Iako Bidenova odluka omogućava Ukrajini da koristi oružje za napade na ruske vojne baze i logističke ciljeve, analitičari smatraju da su prilike za veliki preokret ograničene. Ukrajinska vojska trenutno se suočava s ruskim i sjevernokorejskim snagama u regiji Kursk, a nova oružja bi mogla pomoći u otežavanju njihove logistike, navodi Business Insider.

Međutim, Savill naglašava da će “utjecaj biti smanjen u odnosu na situaciju kada su Ukrajinci prvi put zatražili ovo oružje”.

Politički pritisci i neizvjesna budućnost odnosa s Trumpovom administracijom dodatno komplikuju situaciju. Ukrajina će se morati osloniti na ograničene resurse kako bi dokazala svoju sposobnost za nastavak borbe i osigurala daljnju podršku Zapada.