Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski sugerirao je da je spreman okončati rat s Rusijom u zamjenu za članstvo u NATO-u, čak i ako Rusija ne vrati odmah ne otete teritorije.

U intervjuu dopisniku Sky Newsa Stuartu Ramsayju ukrajinski predsjednik je rekao da bi se članstvo u NATO-u moralo ponuditi neokupiranim dijelovima zemlje kako bi se okončala "vruća faza rata", dok sama pozivnica za NATO priznaje međunarodno priznate granice Ukrajine.

U ovom je razgovoru Zelenski zapravo prvi put, ekskluzivno za Sky News, nagovijestio sporazum o prekidu vatre koji bi uključivao rusku kontrolu nad ukrajinskim teritorijem.

Ramsay je zamolio Zelenskog da odgovori na medijske izvještaje u kojima se navodi da bi jedan od planova novoizabranog američkog predsjednika Donalda Trumpa za okončanje rata mogao biti da Kijev ustupi Rusiji teritorije koje je Moskva osvojila u zamjenu za ulazak Ukrajine u NATO, nakon čega je Zelenski iznio ideju o članstvu u NATO-u neokupiranih dijelova zemlje.

Foto: STR / AFP

Zelenski je sugerirao da bi se sporazum o prekidu vatre mogao postići ako bi ukrajinski teritorij koji Kijev kontrolira bio stavljen "pod kišobran NATO-a", što bi mu omogućilo da kasnije pregovara o povratku ostatka teritorija "na diplomatski način".

"To moramo učiniti brzo"

Čini se, navodi Sky News, kako Zelenski prihvaća da bi okupirani istočni dijelovi zemlje zasad bili izuzeti iz takvog dogovora. "Ako želimo zaustaviti vruću fazu rata, moramo pod kišobran NATO-a staviti teritorij Ukrajine koji imamo pod našom kontrolom", rekao je on, poručivši da se to mora učiniti brzo. "A onda za (okupirane) teritorije Ukrajine, Ukrajina ih može vratiti na diplomatski način", dodao je.

Zelenski je rekao da je prekid vatre potreban kako bi se "zagarantovalo da se (ruski predsjednik, Vladimir) Putin neće vratiti" da zauzme još ukrajinskog teritorija. Rekao je da bi NATO trebao "odmah" pokriti dio Ukrajine koji ostaje pod kontrolom Kijeva, što je nešto za što je rekao da je Ukrajini "jako potrebno jer će se inače (Putin) vratiti".

U svom prvom intervjuu britanskim medijima od pobjede Trumpa na izborima, Zelenski je upitan što misli o novoizabranom predsjedniku. Odgovorio je da "moramo raditi s novim predsjednikom" kako bismo "imali najveću podršku".

"Želim raditi s njim izravno jer postoje različiti glasovi ljudi oko njega. I zato ne trebamo (dopustiti) nikome u blizini da uništi našu komunikaciju", rekao je. "To ne bi bilo od pomoći i bilo bi destruktivno. Moramo pokušati pronaći novi model. Želim s njim podijeliti ideje i želim čuti šta ima za reći".

Volodimir Zelenski i Donald Trump (Foto: HANDOUT / AFP)

Upitan je li razgovarao s Donaldom Trumpom, ukrajinski predsjednik je rekao da su njih dvojica razgovarali u septembru kada je on bio u New Yorku. "Imali smo razgovor. Bio je vrlo topao, dobar, konstruktivan... Bio je to vrlo dobar sastanak i to je bio važan prvi korak - sada moramo pripremiti neke sastanke".

Tokom cijelog sukoba, Zelenski nikada nije rekao da bi prepustio bilo koji dio okupiranog ukrajinskog teritorija Rusiji, uključujući i Krim, koji je Rusija okupirala u februaru 2014. i nezakonito anektirala idućeg mjeseca. Rekao je da tako nešto ukrajinski sistem ne dopušta i da je jedini način na koji bi to bilo moguće ako bi građani na tim područjima pristali na odcjepljenje.

Odustao od dugotrajnog stava

Najdalje što je ranije otišao u tom smislu bilo je tokom intervjua za Le Monde u julu ove godine, kada je sugerirao da bi se teritoriji mogli pripojiti Rusiji ako se to izglasa na slobodnom i poštenom referendumu. No, dodao je da bi Kijev morao vratiti teritorije pod svoju kontrolu kako bi se održalo takvo glasanje.

Otprilike petina ukrajinskog teritorija je sada pod ruskom kontrolom. U septembru 2022. Rusija je jednostrano proglasila aneksiju ukrajinskih oblasti Doneck, Herson, Luhansk i Zaporižja - iako nije ni kontrolirala te regije u potpunosti - nakon referenduma koji nije bio međunarodno priznati.

Volodimir Zelenski i vrhovni ukrajinski komandant Oleksandr Sirski (Foto: HANDOUT / AFP)

Dugotrajni stav ukrajinskog predsjednika je da teritorij ostaje ukrajinski, da je ruska okupacija zemlje nezakonita i da Kijev neće ustupiti ništa od svog teritorija kako bi se postigao mirovni sporazum. Ranije ove godine predstavio je "plan pobjede" ukrajinskom parlamentu koji je uključivao odbijanje ustupanja ukrajinskog teritorija i suvereniteta.

No, Moskva je jasno poručila da neće odustati od bilo kojeg dijela zemlje koji su zauzele ruske snage u bilo kakvom mirovnom sporazumu.

Unatoč ukrajinskoj čvrstoj obrani svog teritorija i pokušajima protivofanziva od početka rata, prije više od 1000 dana, ukrajinske snage posljednjih mjeseci loše stoje na terenu, dok su Rusi napredovali na istoku zemlje.