Nakon 13 godina rata i nekoliko godina relativnog zatišja, sirijski pobunjenici zauzeli su jučer dobar dio najvećeg sirijskog grada Alepa. Na čelu neočekivanog razvoja događaja, koji je alarmirao ne samo Bašara al-Asada nego i Moskvu koja mu je zaštitnik, pobunjenička je skupina Hayʼat Tahrir ash-Sham. Riječ je o sunitskoj paravojsci koju podržava Turska, a Sjedinjene Države je smatraju terorističkom organizacijom.

Hayʼat Tahrir ash-Sham stvoren je 2017. godine ujedinjenjem niza militantnih grupa koje su se namnožile za vrijeme građanskog rata koji je u Siriji izbio nakon početka tzv. Arapskog proljeća 2011. godine. Tih godina padali su autokratski režimi na Sjeveru Afrike, ali ne i u Siriji.

Proklamirani cilj Hayʼat Tahrir ash-Shama (poznatog pod inicijalima HTS) stvaranje je islamske države i zbacivanje dinastičke vladavine porodice Asad i njihova saveznika Hezbollaha iz zemlje.

Ko je vođa ofanzive?

Organizaciju vodi čovjek čije je ratničko ime Abu Mohammad al-Julani, s time da se Julani odnosi na sirijski dio Golanske visoravni, koju je djelomično anektirao Izrael, odakle je rodom. Al-Julani je prekaljeni borac iz sirijskog građanskog rata u koji je ušao kao čovjek sirijske podružnice al-Qa‘ide. Prije nego što je 2016. raskrstio s terorističkom organizacijom koju je osnovao Osama bin Laden, al-Julani je bio emir al-Nusre, sada raspuštene terorističke organizacije koja se borila za al-Qa‘idinu stvar u Siriji i bila jedan od glavnih protivnika još radikalnije organizacije Islamska država.

Američki State Department stavio ga je Julanija 2013. godine na popis globalnih terorista, a za informacije koje bi vodile njegovom hapšenju ponudio 10 miliona dolara. Danas se njegova organizacija smatra najsnažnijom opozicijskom grupom na teritoriju Sirije, a vodstvo tvrdi da je potpuno samostalno od utjecaja bivših partnera iz al-Qa‘ide. Poznato je da je na početku rata u Siriji al-Julani preuzimao odgovornost za bombaške napade, a također je najavljivao udare na zapadnjačke snage, konfiscirao imovinu od vjerskih manjina i slao vjersku policiju da maltretira žene.

Centar Alepa i pobunjeničke snage (Foto: Omar Haj Kadour/Afp)

Međutim, posljednjih godina Julani i HTS imaju promijenjen imidž. Stručnjak Aaron Zelin piše da proteklih godina grupa na "svom teritoriju" promiče "građansku vladavinu" i vojne akcije protiv ekstremističkih grupa. Julani se čak pokušava pokazati kao zaštitnik drugih vjera te je tako prošle godine dopustio da se održi prva misa u dugo godina u crkvi u Idlibu.

Njegovu promjenu primijetili su i u SAD-u. Prva administracija Donalda Trumpa, piše Zelin, 2018. je godine objavila da više ne lovi direktno Julanija. Međutim, uprkos pomacima prema "centru", Julani je dopustio nekolicini ekstremnih grupa da operiraju na njegovom teritoriju. Osim toga, u posljednje poznato "puškaranje" s američkim snagama grupa se upustila još 2022. godine.

Velika i neočekivana ofanziva Hayʼat Tahrir ash-Shama počela je dan nakon što su Izrael i Hezbolah objavili prekid vatre u Libanu. Pobunjenici su zaključili da su saveznici Bašara al-Asada - Hezbolah, Iran i Moskva - slabi i zauzeti drugim frontovima te su krenuli u napad. Na društvenim mrežama jučer su podijeljene slike i snimke koje pokazuju da drže sami centar grada - staru gradsku jezgru i Veliku džamiju. Obnovljene borbe u Siriji otvaraju mogućnost da se na Bliskom istoku otvori još jedan front. Robert Ford, posljednji američki ambasador u Siriji, u razgovoru za američki ABC News napomenuo je da je proteklih mjeseci Izrael na tom području izveo nekoliko napada na sirijske režimske snage i snage Hezbolaha. Režimske snage drže pod svojom kontrolom oko 70 posto Sirije, ali 30 posto kontroliraju pobunjeničke grupe te se tamo nalaze i strane vojne jedinice.

Tako SAD na sjeveroistoku Sirije, ali daleko od Alepa, ima oko 900 stacioniranih vojnika koji su raspoređeni kako bi spriječili obnovu najopasnijih džihadističkih grupa poput Islamske države, koja je svojedobno punila medijske stranice snimcima dekapitacije zarobljenika.

Na teritoriju Sirije vojne snage ima i Turska, koja ima utjecaj na organizacije koje čine Hayʼat Tahrir ash-Sham. I Hezbolah tako ima svoje ljude, a Rusija ima pomorsku vojnu bazu u Tartusu.

Charles Lister, dugogodišnji analitičar s američkog Instituta za Bliski istok specijaliziran za Siriju, ocijenio je za ABC da je razvoj događaja značajan. Naime, nekoliko godina su pomaci na vojnoj karti Siriji bili zanemarivi pa je ovo velika promjena.

"Potencijal da ovaj pomak ima vrlo značajne posljedice postoji ako se pokaže da su režimske snage nesposobne zadržati teritorij. Moguće je i da to bude događaj koji 'mijenja igru'", smatra Lister dodajući da su među rizicima događaja u Siriji i "buđenje" boraca Islamske države.

Prema Fordu, borbe u Alepu bi mogle donijeti još veću destabilizaciju ako "povuku Rusiju i Tursku", zemlje s kompliciranim odnosima, koje u Siriji štite svaka svoje interese, odnosno ako dođe do njihova izravnog snažnog sukoba.