Piše: Amina Čorbo Zećo / NAP

Američki ambasador u BiH Michael Murphy zatražio je prema informacijama Agencije Patria od zastupnika u Parlamentu FBiH da Zakon o Južnoj interkonekciji bude na dnevnom redu tokom decembra, bez obrzira na stavove HDZ-a BiH. To u praksi znači da odlazeći Murphy traži i od opozicije ali i dijela pozicije da budu jedinstveni, jer drugačije se ne može preglasati HDZ koji je zakočio projekat Južne interkonekcije.

Kako saznajemo, pitanje je samo hoće na kojoj od dvije sjednice u decembru će se zakon naći pred zastupnicima.

Nema dileme da će opozicija ovo podržati, tako je danas i poručeno na sastanku. I stranke Trojke su načelno obećale da će podržati, ali uvijek ostaje otvoren prostor za Dragana Čovića i njegove ucjene. Na kraju to mu je omogućio sam Murphy i visoki predstavnik Christian Schmidt.

A, kako je zapravo tekla priča o Južnoj interkonekciji. Davno je bila 2017. godina, kada je Vlada FBiH na svojoj 106. sjednici održanoj 15. juna 2017. godine jednoglasno usvojila Zaključak kojim je zadužen BH-Gas da intenzivira aktivnosti na projektu Južna interkonekcija.

Za taj Zaključak tada su glasali svi ministri u Vladi FBiH bez obzira na stranačku ili nacionalnu pripadnost. Svakako to uključuje i ministre iz HDZ-a BiH, koji su od 2017. do 2022. godine bili isključivo ZA, dok se Draganu Čoviću nisu svidjeli ‘ventili’ (da može zavrnuti plin Sarajevu), ali i formiranj zasebne firme u koju bi mogao da zapošljava!

Problem je nastao onog trenutka kada su dostavljeni amandmani na Zakon o Južnoj interkonekciji kojim se traži brisanje BH-Gasa iz zakona, a na njegovo mjesto da se upiše nova kompanija „Južna plinska interkonekcija“. I Hrvatski narodni sabor je ovo pitanje deklaracijom riješio na način da je ova konekcija od nacionalnog interesa hrvatskog naroda.

A, da je ‘Trojka’ voljna podržati te hrvatske nacionalne interese pokazao je premijer Nermin Nikšić jer je povukao sve zakone, među njima i Zakon o južnoj interkonekciji, a resorni ministri odlučit će da li će i u kojem obliku ponovo vraćati zakone u Parlament Federacije. Da li će ih zahtjev Murphyja osokoliti i smije li Nikšić ići kontra volje Dragana Čovića.

Podsjećamo da čak ni pismo Antonya Blinkena nije pokolebalo Vladu FBiH da ubrza procese u ovom važnom projektu.

Jedno je sigurno, ranije predloženi zakon o Južnoj interkonekciji koji je usvojen u Predstavničkom domu do sada se nije vraćao u istovjetnoj formi, a problem je i što se Južna interkonekcija veže sa Istočnom.

Podsjećamo da je Elmedin Konaković tvrdio da idu projekti zajedno, a u Predsjedništvo BiH došao je samo jedan projekat – onaj istočni.

Ni Željko Komšić ni Denis Bećirović tada nisu bili spremni podržati projekat Nove istočne interkonekcije, ali ni Južne Interkonekcije, bez da se usvoji državni zakon o plinu.

Međutim, i na ovom pitanju “kompromis” trebaju pokazati Trojka i ekipa, a nikako HDZ i SNSD, dok nas lideri NIP-a i SDP-a uvjeravaju da su svi projekti poželjni i u interesu građana Bosne i Hercegovine. Ali, ti interesi svih građana BiH očito ne mogu biti ispred interesa Čovića i Dodika!?

Mogu li sada američki interesi biti važni Nikšiću i ekipi, važniji od onih bh. građana, jer do sada su pokazali da im je volja Čovića ispred interesa države Bosne i Hercegovine.

(NAP)