Munjevitom akcijom pobunjenika, uz prešutnu saglasnost SAD, Rusije i Turske, zbačen je zločinački režim Bashara al-Assada u Siriji. Čini se da je oslobodilačkom akcijom rukovođeno iz Ankare.

Analitičari se pitaju ko je ovakvim razvijem događaja u Siriji najviše izgubio a ko dobio, pri čemu se prvenstveno misli na aktere izvan Sirije koji su zbog različitih, i često suprotstavljenih interesa, podržavali ostanak ili odlazak režima Bashara al-Assada.

Bez ikakve sumnje, najveći dobitnik prevrata u Siriji, biće Turska, zbog specifičnih sigurnosnih ali i ekonomskih interesa u toj regiji.

Od početka građanskog rata Turska je primila oko 3,5 miliona sirijskih izbjeglica, ali stav prema njima postaje sve negativniji, posebno zbog ekonomske krize. Na posljednjim parlamentarnim i lokalnim izborima tema migracija igrala je ključnu ulogu i stavila Erdogana pod veliki pritisak.  

Ankara sada ima priliku vratiti najveći broj izbjeglica u Siriju ali i uspostaviti tampon-zonu na sjeveru susjedne zemlje, kako bi od svoje granice odbacila agresivne Kurde. Turski predsjednik je nedavno ponovio da Turska ostaje pri svom planu da kontrolira pojas od 30 do 40 kilometara širine u sjevernoj Siriji, i to je, po svemu sudeći, Erdogan već dogovorio sa Sjedinjenim Državama i Rusijom.

Padom rusko-iranskog igrača Assada, stvorene su pretpostavke za izgradnju velikog plinovoda i naftovoda od Katara, preko Iraka i Sirije do Turske, odakle bi se plin i nafta dopremali do evropskog tržišta, čemu se Assad, po nalogu Irana i Rusije, energično protivio.

Turska se također nada da će aktivno učestvovati u izgradnji i obnovi infrastrukturnih objekata u opustošenoj i razorenoj Siriji.

Turska, Irak, Katar i Ujedinjeni Arapski Emirati (UAE) potpisali su u aprilu ove godine Pismo namjere o uspostavi novog prometnog koridora koji bi mrežom cesta i željezničkih pruga u dužini od 1.275 km trebao povezati Perzijski zaljev s Mediteranom. Predstavnici četiri zemlje potpisali su pismo namjere tokom posjete turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdoĝana Iraku.

Prema posljednjim informacijama, Katar i UAE vjerovatno će finansijski poduprijeti projekt, čiji se troškovi procjenjuju na 20 milijardi američkih dolara.

Tzv. "Put razvoja" trebao bi cestom i željeznicama povezati luku u Basri u Perzijskom zaljev s turskom lukom Mersin na Mediteranu. Inače, luku Al-Faw u Basri gradi južnokorejska kompanija i trebala bi stati uz bok najvećima na Bliskom istoku, s lukobranom dužim od 14 kilometara, te namjerava postati važno azijsko-evropsko čvorište. Koridor bi se potom trebao protegnuti do Istanbula i Evrope. Turski predsjednik nazvao je taj projekt "novim Putem svile".

(Samir Begović)