U Banjoj Luci je počela sjednica Narodne skupštine Republike Srpske (NSRS), ali nakon verifikacije mandata, na zahtjev PDP-a napravljena je pauza. U NSRS treba da se usvoji budžet RS za narednu godinu.

Prijedlog budžeta Republike Srpske za 2025. godinu izazvao je žestoke polemike u Narodnoj skupštini RS.

Posebno je sporna stavka budžeta koja predviđa da kabinet predsjednika Milorada Dodika raspolaže s nevjerovatnih 77,5 miliona KM, piše Euronews.

Povećanje od 21,1 miliona KM u odnosu na ovogodišnjih 56,4 miliona KM ne samo da nadilazi budžete predsjednika u regiji već izaziva pitanja o racionalnom upravljanju javnim novcem.

Za usporedbu, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić ima na raspolaganju svega 3,7 miliona KM, dok slovenska predsjednica Nataša Pirc Musar upravlja budžetom od 6,8 miliona KM.

Predsjednica Federacije BiH Lidija Bradara zajedno sa potpredsjednicima Refikom Lendo i Igorom Stojanovićem raspolažu sa još skromnijih 3,5 miliona KM, dok predsjednik Crne Gore Jakov Milatović ima budžet od 3,1 milion KM.

Hrvatski predsjednik Zoran Milanović ima budžet od 9,8 miliona KM, što je daleko manje od Dodikovih 77,5 milona maraka.

Gdje ide novac

Dok regija balansira budžete s puno manjim iznosima, ovakva odluka Republike Srpske izaziva neizbježne usporedbe.

Predsjednica Federacije BiH Lidija Bradara sa potpredsjednicima Refikom Lendo i Igorom Stojanovićem raspolažu sa gotovo 52 puta manjim budžetom, dok predsjednik Srbije, zemlje s daleko većom populacijom i ekonomijom, koristi samo 4,8% budžeta predsjednika RS.

Milorad Dodik i Aleksandar Vučić (Izvor: AP Photo/Darko Vojinovic, File)

Pitanje ostaje: je li povećanje budžeta opravdano društvenim potrebama, ili je riječ o političkom manevru koji legitimira preraspodjelu javnih sredstava?

Rezultat rasprave u Narodnoj skupštini RS pokazat će hoće li ova disproporcija i dobiti podršku.

Projekti, izgradnja, adaptacija

Dodik u ovoj godini raspolagao je sa budžetom u iznosu od 56 miliona KM i to je bio najveći iznos novca sa kojim je raspolagao jedan predsjednik u regionu.

Najveće povećanje u Dodikovom budžetu planirano je, kako je navedeno, za projekt podrške izgradnji, adaptaciji i opremanju objekata za djecu i omladinu.

Ova stavka narasla je s ovogodišnjih 6,9 miliona na čak 35 miliona KM. Dok vlasti tvrde da je riječ o investiciji u vrtiće i sportske objekte, opozicija kritikuje i ukazuje na činjenicu da je takva infrastruktura u nadležnosti ministarstava ili lokalnih zajednica.

Milorad Dodik (Izvor: AP Photo/Darko Bandic)

 Premijer RS Radovan Višković branio je prijedlog, ističući kako je ovo način da predsjednik pokaže brigu za građane, dok je šef Kluba zastupnika SNSD-a Srđan Mazalica naveo da su mnoga sredstva namijenjena humanitarnim akcijama, sportskim organizacijama i drugim društveno korisnim projektima.

"Predsjednik RS dobio je najveći broj glasova na izborima, čime ima veliki legitimitet. Njegov budžet nije samo administrativni trošak, već i simbolična poruka inkluzije i podrške ugroženim kategorijama," kazao je Mazalica.

Budžet kao politički simbol

Opozicija unutar Narodne skupštine RS smatra da je ovakvo povećanje budžeta neprimjereno u trenutku kada se suočavaju s ekonomskim izazovima.

Aleksandra Pandurević, članica Predsjedništva SDS-a, tvrdi da je budžet predsjednika duplo veći od onog za sve obrazovne institucije. Ističe da je obrazovni sistem ključni faktor za opstanak jednog naroda i upozorava da ovakvo trošenje može imati dugoročne negativne posljedice po budućnost.

Posebnu pažnju izazova podatak da je Dodikov budžet čak 20 puta veći od budžeta predsjednika Srbije i 11 puta veći od budžeta slovenske predsjednice.

Pitanje opravdanosti tako velikog budžeta postavlja i dilemu koliko je uloga predsjednika RS u skladu s ovlastima koje mu ustav daje.

Prema trenutnim zakonima, predsjednik Republike Srpske nema izvršne ovlasti koje bi opravdale tako visok budžet, osim u simboličnom smislu kao predstavnik entiteta.