Prijedlog da se Rezolucija o genocidu u Šahovićima nađe na dnevnom redu Skupštine nije uvršten, jer je za njega glasalo 24 poslanika, dok je 16 bilo protiv, a 20 uzdržano.

U ime kluba poslanika Bošnjačke stranke (BS), parlamentarac tog subjekta Jasmin Ćorović zatražio je da se taj prijedlog stavi na dnevni red sjednice.

"Za ovaj zločin niko nije nikad odgovarao i nikad niko nije bio osuđen. Podsjetiću da je ovaj zločin počinjen u mirnodopskom periodu. Mi sa ovom rezolucijom ne želimo da upiremo prst ni u koga, ni u jedan narod, ali želimo kakvu takvu satisfakciju za ubijene i njihove porodice. Cilj ove rezolucije jeste da se zločin, poput ovoga koji se desio prije ravno 100 godina i o kome se ćutalo, u Crnoj Gori nikad više ne dogodi. Ovih dana čuli smo pitanje da li je bilo dosta rezolucija. Ne gospodo, bilo je dosta genocida, ubijanja, stradanja, a rezolucije su samo civilizacijski način da se suočimo sa tom prošlošću", poručio je Ćorović i dodao da je rezolucija "test zrelosti društva", te da je ona predložena na fomu "pomiriteljske politike".

Kako je kazao, podršku očekuju i od vlasti i od opozicije.

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Abaz Dizdarević je istakao da će njegov klub podržati da se rezolucija nađe na dnevni red, ali da će se o njoj izjasniti naknadno, jer je moguće da će biti podložna izmjenama.

Predsjednik poslaničkog kluba Pokreta Evropa sad (PES) Vasilije Čarapić je saopštio da je u Barometru 26 predviđeno uspostavljanje posebnog mehanizma koji će uključivati radne grupe i skupštinske odbore koji će imati ekspertsku podršku, a na kojima bi se raspravljale ovakve teme "u atmosferi jedinstva" i "tražiti konsenzualni put do usvajanja raznih rezolucija".

"Budući da je Barometrom predviđeno da će taj mehanizam uspostaviti na prvom narednom sastanku predsjednika partija parlamentarne većine, odnosno potpisnica Barometra, smatram da bi usvajanje ove tačke sada bilo suprotno onome što je dogovoreno na nivou političkih subjekata većine. U tom kontekstu, mi ćemo se držati onoga što je dogovoreno na Vladi i biti uzdržani", kazao je.

Ćorović je odgovorio da je ovaj prijedlog dostavljen prije Barometra, a da ga je potpisao Odbor za obilježavanje genocida, a potpisali članovi mnogih partija, ne samo BS.

Šef parlamenta Andrija Mandić saopštio je da se u pisarnici te institucije nalazi veliki broj rezolucija.

"Neke od njih su pokrenute još 2007. godine. Da se prihvati rezolucija Savjeta Evrope o osudi totalitarnih režima, o Praškoj deklaraciji. Imamo grupe građana iz Vraneša koji traže osudu zločina koji se desio 1906. godine. Dakle, nije ovo jedna jedina rezolucija. Poslanik Nikola Camaj je predlagao jednu rezoluciju kojom bi se obuhvatili svi zločini. Nesumnjivo je da se 1924. godine u Vranešu desio težak zločin", kazao je i dodao da u proceduri ima "bar desetak rezolucija koje čekaju godinama da budu stavljene na dnevni red".

Nakon što prijedlog nije uvršten, Ćorović je konstatovao da to pokazuje da "kao društvo nismo sazreli", te da se nada da će građani "na nekim narednim izborima znati da cijene".

Mandić je odgovorio da je on to isto govorio 2007. godine kad "nije bilo spremnosti da se usvoji rezolucija o osudi zločina totalitarnih režima".