Dok Europska unija provjerava optužbe da je rumunski kandidat Călin Georgescu trijumfirao u prvom krugu predsjedničkih izbora zbog pomoći Rusije, u njegovoj Rumuniji pod povećalom je grupa bivših vojnika koji su uhapšeni pod optužbom da su planirali izazvati nerede.

Grupa jako podsjeća na ruske plaćenike iz mreže Wagner, koje je vodio poginuli bivši saveznik Vladimira Putina Jevgenij Prigožin. Na čelu im je Horaţiu Potra, koji negira povezanost s Wagnerom, a s još 20 ljudi uhapđen je u nedjelju pod optužbom da su planirali izazivati nerede zbog odluke Ustavnog suda da poništi prvi krug izbora u kojem je pobijedio Georgescu.

Potra, bivši pripadnik francuske Legije stranaca, s nekolicinom naoružanih muškaraca uhapšen je u nedjelju u Ploiești, gradu 80 kilometara udaljenom od rumunske prijestolnice. Kandidat Georgescu negirao je da ga poznaje. Međutim, čini se da se samo dan prije Georgescu susreo s nekima od uhapšenih na ranču Jbara Horses blizu Bukurešta. Tamo je kandidat učio jahati, a tamo je i snimio neke od filmova koje je tokom predsjedničke kampanje objavljivao na TikToku.

Ta društvena mreža u centru je oluje koja se podigla nakon što je Georgescu, dotad gotovo nepoznat javnosti, dobio najveći broj glasova na izborima. Istražitelji sumnjaju da je TikTok algoritamski favorizirao Georgescua i da iza toga stoje strani akteri, iz Moskve. A sada su se u sve upleli vojni plaćenici.

Georgescu poriče da je blizak s Potrom. "Ne sjećam se kad sam ga posljednji put vidio, a na ranču sam u subotu bio na poduci jahanja. A to ne znači da se održao sastanak o kojem se piše", ustvrdio je Georgescu (62), koji ne negira da poznaje neke bivše članove Legije stranaca.

Prema informacijama koje je objavio FT, Potra je bivši legionar koji je bio u DR Kongu kao vojni "ugovorni radnik". Pripadnici rumunskog vojnog kontingenta koji djeluju u toj zemlji nazivaju se Romeima. Iako je u njegovu domu pronađeno dva miliona eura u gotovini, Potra je s policijskim uređajem za praćenje pušten iz pritvora. Dok čeka suđenje, zabranjeno mu je sudjelovati u javnim okupljanjima.

Njegova odvjetnica odbila je rumunskim medijima komentirati porijeklo tolike količine gotovine. Ali Potra će, u svakom slučaju, odgovarati za 20.000 eura u gotovini koji su uz puške, mačete, noževe i profesionalni dron pronađeni u njegovom automobilu. Vjeruje se da su ta sredstva bila namijenjena za poticanje nereda i plaćanje pojedincima koje će za to angažirati. Prema riječima njegove odvjetnice, Potra je u Rumuniju "upravo" doletio iz Konga te je bio na putu svojoj djeci koja žive u Bukureštu.

Potra se ranije ove godine kandidirao za gradonačelnika rodnoga grada Mediașa, a objavio je tada da ima niz nekretnina te 15 kilograma zlatnih poluga u vrijednosti većoj od od milion dolara. "Svi se pitaju je li povezan s kampanjom kandidata Georgescua. Ali optužnica protiv njega ne bavi se time. On bi vjerovatno glasao za Georgescua, ali to nije zločin", poručila je njegova odvjetnica.

Adina Marincea, istraživačica u Nacionalnom institutu za istraživanje holokausta Elie Wiesel, smatra da je Potra, osim što je vojnik, ideološki izrazito opredijeljen te da on i njegova mreža mogu mobilizirati značajan broj ljudi u Rumuniji. Osim toga, čini se da imaju i veze u Pravoslavnoj crkvi, sigurnosnim službama i ultranacionalističkom dijelu biračkog tijela.

Mnogi mediji osvrću se na činjenicu da Potra nalikuje Jevgeniju Prigožinu. Bio veoma aktivan u Kongu, no još prije je negirao povezanost s ruskom plaćeničkom vojskom koja djeluje po svijetu, u prvom redu štiteći i promičući ruske interese u Africi. Nakon što je služio u Legiji stranaca, Potra je bio tjelohranitelj nizu političkih ličnosti, uključujući katarskog emira, te je osnovao vlastitu kompaniju. Protekle dvije godine proveo je u Kongu kao podrška kongoanskim vojnim jedinicama koje se bore protiv pobunjeničkih grupa iz kojih stoji Ruanda. Vjeruje se da je ispod sebe imao 900 ljudi. Tvrdio je da u toj srednjoafričkoj republici nema Wagnera te da on nije povezan s tom grupom.

Stručnjaci kažu kako je Rumunija bila plodno tlo za regrutaciju plaćenika. Nakon francuske najveća je rumunska jedinica u Legiji stranaca, tvrdi Bogdan Gârbovan, predsjednik udruge veterana u Rumuniji. U slične grupacije, kaže Marincea iz Instituta Elie Wiesel, muškarci ulaze jer dijele macho kulturu i ultranacionalističke stavove, jaka je i vjerska konotacija, a vlasti ne interveniraju.

"Službe ne djeluju, a vlasti umanjuju prijetnju kako bi sačuvale obraz. Fascinacija fašističkim figurama postoji jer se time legitimira političko nasilje i ubistva dužnosnika koje procjene kao korumpirane. Ove paravojne sgrupe nasilje smatraju političkom taktikom", poručila je Marincea.