Danska je objavila plan vrijedan 1,5 milijardi dolara za jačanje sigurnosti na Grenlandu, potez koji je danski ministar obrane Troels Lund Poulsen nazvao “ironičnim”, jer se dogodio samo dva dana nakon što je novoizabrani predsjednik Donald Trump pozvao na američko vlasništvo nad ovim arktičkim otokom, piše Geopolitika News.

Poulsen je izjavio da Danska već dugo zanemaruje ulaganja u Arktik te da je novi odbrambeni paket planiran unaprijed, ali da se vremenski poklopio s Trumpovim izjavama. Paket uključuje dva patrolna broda klase Thetis, dva bespilotna aviona dugog dometa, dodatne vojnike te tradicionalne zaprege sa psima za vuču. Poulsen je naglasio kako je Danska spremna sarađivati sa SAD-om u osiguravanju Grenlanda, regije koja je strateški važna zbog rastuće militarizacije Arktika i utjecaja klimatskih promjena.

Grenlandski premijer Múte Egede odgovorio je na Trumpovu izjavu o američkoj kontroli Grenlanda objavom na Facebooku u kojoj je istakao da otok nije na prodaju. “Grenland je naš i ostat će naš. Nikada nećemo prodati našu slobodu,” napisao je Egede, iako je izrazio spremnost za suradnju i trgovinu.

Trumpove ambicije

Trump je u više navrata izražavao interes za Grenland, prvo tokom svog prvog mandata kada je pokušao pregovarati o njegovoj kupnji, što je izazvalo napetosti između Kopenhagena i Washingtona. U svojoj nedavnoj objavi na Truth Socialu, Trump je istakao kako je američka kontrola nad Grenlandom “apsolutna nužnost” iz razloga nacionalne sigurnosti.

Grenland, iako samoupravan, pod danskom je upravom u pitanjima odbrane i vanjske politike. Arktik postaje sve važniji na globalnoj sceni, s obzirom na klimatske promjene koje otvaraju nove trgovačke rute i povećavaju natjecanje za resurse. SAD, zajedno s NATO savezom i arktičkim partnerima poput Kanade i Finske, pojačava svoju prisutnost u regiji kroz izgradnju novih patrolnih brodova i ledolomaca.

Trumpova nova administracija, koja započinje 20. januara, mogla bi dodatno zaoštriti američki fokus na arktičku regiju. Osim Grenlanda, Trump je ponovno spomenuo Panamski kanal i sugerirao da bi SAD trebao preuzeti kontrolu nad njim, dok se u šali osvrnuo na mogućnost da Kanada postane 51. američka država.