Problem zagađenosti zraka u glavnom gradu Bosne i Hercegovine raste iz godine u godinu.

Stručnjaci upozoravaju na nužnost hitnih akcija kako bi se izbjegla katastrofa Velikog smoga i očuvao dašak vjetra koji život znači.

Od posljedica zagađenosti zraka godišnje u BiH u ranoj dobi umre u prosjeku 3.300 ljudi, podaci su Svjetske banke. ​​​​​​​

Sarajevo je i ove zime u vrhu liste gradova sa najvišim indeksom aerozagađenja. Novu godinu je Sarajevo dočekalo sa indeksom od 285, a zrak je u tim trenucima bio zagađeniji samo u New Delhiju (344). 27. novembra indeks je bio 370, tada najviši u svijetu.

Očuvanje ventilacionih koridora, prelazak na čišće energente i smanjenje gužvi u saobraćaju nameću se kao imperativ za rješenje aerozagađenja.

Međutim, dima i smoga je sve više jer ljudi lože i voze ono što mogu priuštiti, a sarajevskom kotlinom “niču“ desetine visokih zgrada i stambeno-poslovnih kompleksa.

Katastrofa na pomolu 

Pulmologinja Zehra Dizdarević duže od šest decenija prati posljedice zagađenog zraka u Sarajevu i upozorava da Sarajlije imaju sve lošiju razmjenu kisika (hipoksija).

“Zrak koji udišemo u Sarajevu je jako opasan. Nema organa u organizmu koji nije ugrožen. Obolijeva i kosa i koža. Kao ljekari više ne znamo da li pacijenti imaju prehladu, alergiju ili je posljedica zagađenosti zraka u pitanju, jer su simptomi slični“, kazala je Dizdarević.

Podsjetivši na Veliki smog, katastrofu koja je 1952. u Londonu odnijela nekoliko hiljada ljudskih života u nekoliko dana, Dizdarević je kazala da je i u gradu na Miljacki na pomolu velika katastrofa.

Poručila je da treba hitno formirati multidisciplinarnu grupu eksperata koji će napraviti akcioni plan borbe protiv aerozagađenja.

“I nakon katastrofe u Londonu nikada se nije doznalo od čega su ti ljudi umrli, je li plućna trombembolija ili edem pluća ili je došlo do pneumotoraksa. I kod nas, dok ne dođe takvo nešto, mislim da se niko neće čvrsto prihvatiti problema aerozagađenja“, poručila je doktorica.

Kotlina ne smije biti izgovor 

Profesor sa Mašinskog fakulteta pojasnio je da Sarajevo topografijom jeste kotlina koja je sudbinski osuđena na maglovite zime, ali to ne smije biti izgovor za alarmantnu zagađenost zraka.

Adnan Mašić dodaje da postoji mnogo kotlinskih gradova u svijetu u kojima nema ovakvog aerozagađenja:

“To jeste jedan od faktora, ali ne smije biti izgovor da se pomirimo sa ovom situacijom. Sistemski nije urađeno ništa na rješavanju ovog problema.“

Veliki pozitivni pomak postoji u mjerenjima, analizama i istraživanjima koja potvrđuju ozbiljnost problema aerozagađenja.

“Ventilacioni koridori su od suštinskog značaja u Sarajevu. Najvažniji je dolina Miljacke, gdje ima malo vjetra, ali i to malo je od suštinskog značaja. Tu je i glavna gradska saobraćajnica koja je dovoljno široka da također služi kao ventilacioni koridor i jako je važan prostor između ova dva koridora da može dolaziti do turbulencija zraka. To je suštinski važno i mora se sačuvati. Ne smije se uništiti neplanskom gradnjom“, upozorio je Mašić.

Proaktivnije upravljanje 

Predsjednik Udruženja “Eko akcija“ Anes Podić kazao je da kvalitet zraka u Sarajevu ovisi o vremenskim uslovima, ali da je zrak veoma zagađen. Pokazuju to studije koje navode da je u Sarajevu smrt izazvana rakom pluća trostruko vjerovatnija nego u Livnu, jugozapadna BiH.

“Nadležni ne rade ništa da bi riješili problem. Štaviše, imali smo poteze koji će dodatno pogoršati kvalitet zraka u narednim decenijama jer je dopuštena gradnja na glavnim ventilacionim koridorima i to će imati trajne posljedice“, kazao je Podić.

Smatra da BiH mora biti proaktivnija u međunarodnoj saradnji i korištenju fondova za sistemsku borbu protiv aerozagađenja.

Kao primjer je naveo Pariski sporazum uz okvirnu Konvenciju Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama, čija je BiH članica, a koji nudi fond za pomoć nerazvijenim zemljama u borbi za smanjenje emisije stakleničkih gasova.

EU se bori protiv klimatskih promjena provodeći zeleni plan koji proizilazi iz Pariškog sporazuma. BiH kao kandidat za članstvo sa sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju još uvijek nije direktno regulirala to pitanje.

Ključni koraci ka rješenju problema 

Cilj treba biti da cijeli grad postepeno postane područje sa boljim zrakom i bez dima. Cijenu te tranzicije ne mogu i ne smiju platiti već ionako osiromašena domaćinstva.

Jedan od najvećih uzročnika zagađenja zraka su individualna ložišta za grijanje.

Ovaj uzročnik se može riješiti kroz niz koraka, kao što su gasifikacija, uspostava kontrole cijene i kvaliteta ogrjevnog drveta, zabrana izvoza takvog drveta, zabrana korištenja uglja i izrada programa subvencija za zamjenu peći ili zamjenu načina grijanja

Izduvni gasovi vozila također zagađuju zrak, a to se mora rješavati smanjenjem gužvi na cestama i to ulaganjem u putnu infrastrukturu i poboljšanjem i promocijom gradskog prevoza, piše Anadolija.