U Bosni i Hercegovini, iako je danas vedro i sunčano vrijeme, kvalitet zraka je vrlo nezdrav u brojnim gradovima zemlje. Posebno je, sa kvalitetom zraka, teška situacija u glavnom gradu BiH, gdje je zrak, prema podacima od 14.00 sati, opasan za stanovništvo.

Indeks kvaliteta zraka u Sarajevu u 14.00 sati iznosio je 325, a koncentracija PM10 čestica u zraku iznosila je 318 po metru kubnom (m3).

PM-10 čestice su dobile naziv po svojoj veličini – one imaju manje od 10 mikrometara. Radi poređenja, ljudska dlaka je široka oko 100 mikrometara. I dok se krupnije čestice zadržavaju, na primjer u nosu, ove čestice prodiru u pluća.

PM-10 čestice mogu biti različitog sastava, a zajednička im je samo veličina. One su smjesa dima, čađi, prašine i kiseline uz teške metale.

Kada je koncentracija tih čestica u zraku između 0 i 20 mikrograma po metru kubnom, prema mišljenju stručnjaka,  kvalitet zraka je odlličan, a dobar je dok ne prelazi 40 mikrograma. Do 50 mikrograma zrak je prihvatljiv, a iznad toga zrak je zagađen.

Kvalitet zraka je danas također izrazito loš na području: Ilijaša, Maglaja i Tešnja. U Ilijašu je indeks kvaliteta zraka u 14.00 sati iznosio 263, a u Maglaju i Tešnju 218 i 214.

U takvim uvjetima kod osoba s respiratornim oboljenjima poput astme moguća su značajna pojačanja simptoma i intenziteta bolesti, a povećana je vjerovatnoća negativnih posljedica po respiratorne organe cjelokupnog stanovništva.

Oboljeli od plućnih bolesti i bolesti srca, trudnice, djeca i stariji, moraju izbjegavati bilo kakve aktivnosti tokom boravka vani. I svi ostali morali bi izbjegavati produžena ili veća naprezanja tokom boravka vani, navode iz Ekoakcije koja prikuplja i objavljuje podatke o kvalitetu zraka na području Bosne i Hercegovine na svojoj web stranici.

I u drugim područjima, prema raspoloživim podacima, zrak je nezdrav ili umjereno zagađen, kao npr. na području Visokog, Zenice, Kaknja, odnosno Mostara i Jajca. 

Kvalitet zraka jedino je dobar na području Bihaća, gdje je indeks kvaliteta zraka u 14.00 sati iznosio 50.

Podaci o kvalitetu zraka na području BiH prikupljaju se sa zvaničnih mjernih stanica, a dio tih stanica je u nadležnosti Federalnog hidrometeorološkog zavoda BiH,  Zavoda za javno zdravsto Kantona Sarajevo, dio u nadležnosti Tuzlanskog kantona te Američke ambasade u BiH.

Indeks kvalitete zraka temelji se na mjerenju čestica ( PM2.5 i PM10), ozona (O3), dušikovog dioksida (NO2), sumpornog dioksida (SO2) i emisije ugljičnog monoksida (CO).

PM2,5 ili fine čestice su one koje su puno opasnije jer su manje od 2,5 mikrometra ili mikrona (μg) pa lakše i dublje mogu prodrijeti u organizam. One nastaju sagorijevanjem fosilnih goriva (ispušni plinovi iz automobila, grijanje na drva ili ugalj i sl.), a sastoje se uglavnom od sulfata, nitrata, amonijaka, organskog i elementarnog ugljika, teških metala, poput olova, mangana, bakra, kadmija, cinka, nikla, vanadija i kroma.

Njihov je promjer otprilike tri posto promjera dlake kose, a kad njihova koncentracija poraste više od dopuštenih 25 μg/m3 u kalendarskoj godini i kad prodru duboko u pluća, mogu uzrokovati niz problema, od otežanog disanja do peckanja očiju, prenosi Fena.