Suad Huskić, načelnik Općine Tešanj, u intervjuu za Faktor govori o ekonomskom čudu ove lokalne zajednice u Zeničko-dobojskom kantonu, rastu broja zaposlenih, neradnoj nedjelji, planovima u 2025. godini…

Kakva je bila 2024. godina kada je u pitanju ekonomska slika Tešnja?

– Tešanj je u 2024. godinu ušao sa 43.700 stanovnika, otprilike 2.950 poslovnih subjekata, približno 13.800 radnih mjesta, prometom 2,4 milijarde KM, izvozom od 566 miliona (5,07 posto izvoza cijele Federacije BiH).

Na početku 2024. godine imali smo 2,4 zaposlena na jednog penzionera, dok je taj prosjek na nivou FBiH 1,2 zaposlena na jednog penzionera. Izvan te ekonomske slike želim kazati da smo u 2024. godinu ušli sa rastom broja stanovnika i pozitivnim prirodnim priraštajem, što je vrlo često povezano sa ekonomskim parametrima.

Već sada se može reći da je zadržan nivo ekonomskih aktivnosti i da su napravljeni značajni pomaci. Tokom 2024. godine ostvaren je rekordan broj radnih mjesta u Tešnju od 14.000, što nam je posebno draga činjenica jer je Tešanj 1991. godine imao 7.000 radnih mjesta. Uprkos ratu, razaranju, ekonomskoj i svakoj drugog destrukciji, koju je agresija donijela, Tešanj je krenuo putem rasta i razvoja.

Posebno nam je drago da je općina Tešanj u 2024. godini drugi put od FDI magazina prepoznata kao regija budućnosti u kategoriji mikrogradova. Tešanj je zauzeo četvrto mjesto najperspektivnijih mikrogradova u Evropi prema kvalitetu strategije privlačenja direktnih  stranih investicija. Također, ovu godinu ćemo pamtiti i po činjenici da je uspješno organiziran 18. Sajam privrede, do sada najbolji i najuspješniji sajam privrede. Također, bonitetna kompanija LRC Business Intelligence System je dodijelila Općini Tešanj posebno priznanje Kruna razvoja privrede. Kruna razvoja privrede poseban je certifikat koji bonitetna kompanija LRC Business Intelligence System dodjeljuje općinama / gradovima za poseban doprinos razvoju lokalne i nacionalne privrede.

U 2024. godini svi smo očekivali promjenu propisa o dohotku i doprinosu, dugo najavljeno rasterećenje doprinosa na plaće radnika, tj. rast plaća i smanjenje poreza na plaće. Ipak zadržane su Uredbe o neoporezivim isplatama, što nije dobro ni za poslodavce ni radnike.

U ostatku godine usvojeni su i propisi o neradnoj nedjelji u trgovini, što već  pokazuje negativne posljedice u Tešnju i slabi Federaciju u odnosu na drugi entitet. Smatram da je iza nas uspješna godina u ekonomskom smislu i da Tešanj pravi velike korake u razvoju ekonomije općine, ali i Bosne i Hercegovine.

Da li je 2024. bila uspješnija za Tešanj u odnosu na 2023?

– Ekonomski parametri se još analiziraju, ali već sada možemo reći da smo u 2024. godini bili uspješniji nego u 2023. godini. Dostigli smo rekordnu zaposlenost i zadržali privredne aktivnosti kroz nastavak investicija. Fiskalni promet se povećao za više od 200 miliona KM i očekujemo da će na kraju 2024. godine biti otprilike 2,7 milijardi KM, što bi nas trebalo zadržati na 6-7. mjestu u Federaciji BiH, u konkurenciji sa duplo većim gradovima i administrativnim sjedištima kantona i Federacije BiH.

Povećana su ulaganja u prehrambenu industriju, s naglaskom na preradu hrane i proizvodnju domaćih brendova koji su konkurentni na domaćem i inostranom tržištu. Ulaganja u metalsku industriju, uključujući proširenje kapaciteta postojećih kompanija, dodatno su ojačala poziciju Tešnja kao jednog od centara metalske proizvodnje u Bosni i Hercegovini. Tako je i sa drvnom industrijom. Kroz olakšice, subvencije i stručnu pomoć, Općina Tešanj može dalje razvijati MSP sektor koji je ključan za održivost ekonomskog rasta. Razvijanjem programa koji potiču ulaganja u istraživanje i razvoj, kao i digitalnu transformaciju, Tešanj privlači kompanije koje su fokusirane na nove tehnologije i inovacije.

Šta je recept za ekonomsko čudo Tešnja, sredine koja je tokom agresije na BiH bila jedno od herojskih područja, ali i koja je pretrpjela velike štete?

– Čuda jesu moguća i dolaze od Boga. U ekonomiji, u privredi, u razvoju općina i država rezultati rada dolaze od ljudi, pojedinaca i kolektiva. Zato volim kazati da moramo više misliti o sebi kao društvu, raditi posvećeno i predano i onda očekivati rezultate. U slučaju Tešnja mnogo je faktora koji su utjecali na pozitivne rezultate; preduzetnička kultura, održivi rast i ekonomska stabilnost, obrazovanje i radna snaga, strana ulaganja i poslovno okruženje, infrastruktura i geografska lokacija.

Naravno, neizostavna je i lokalna samuprava, načelnik, Vijeće, cijeli javni sektor koji moraju biti posvećeni radu i uspjehu. Infrastukura se kontinuirano poboljšava, što omogućava brži razvoj industrijskih zona.

Također, Tešanj je uspješan u privlačenju stranih investitora zahvaljujući povoljnim uvjetima poslovanja, fleksibilnim administrativnim procedurama, te pristupačnosti lokalne vlasti koja podržava poslovni sektor.

Javni i privatni sektor i njihova međusobna saradnja, hrabri i odvažni ljudi koji ne čekaju na druge i preuzimaju rizik, shvatanje da se ne može čekati na državu ili nekog drugog su početak.

Šta je obilježilo Tešanj u 2024. godini?

– Mislim da će 2024. godina u Tešnju ostati upamćena kao godina intenzivnih radova na Koridoru Vc. Tešanj je bio veliko gradilište. Za Tešanj je to posebno značajno jer će nas saobraćajno povezati sa mrežom evropskih puteva i približiti našu ekonomiju i izvoz tržištu Evropske unije. Završeno je nekoliko važnih infrastrukturnih projekata iz Strategije razvoja (škola, sportska dvorana, novi objekat Centra za socijalni rad…). Već sam spomenuo 18. Sajam privrede… I naravno, bez obzira na političke procese i nove političke subjekte, Tešanj je zadržao punu političku i institucionalnu stabilnost.

Koji su planovi za 2025. godinu?

– U 2025. godini namjeravamo usvojiti novi Prostorni plan, kojim se mijenjaju i neki koncepti razvoja s obzirom na činjenicu postojanja Koridora Vc. Najavljen je završetak jedne dionice Koridora Vc Medakovo – Putnikovo Brdo (Doboj). Već smo usvojili budžet za 2025. godinu kojim smo planirali značajna ulaganja u infrastrukturu (više od 45 posto).

Očekujemo da će u 2025. godini Tešanj biti prva općina u Bosni i Hercegovini koja će izdati elektronsku građevinsku dozvolu. Bit će to vidljivi rezultat svega onog što smo radili na razvoju elektronske uprave, a u posljednjem period sa USAID-om u razvoju elektronske građevinske dozvole.