Sjednica Doma naroda Parlamenta BiH nije najavljena već skoro dva mjeseca. A i ta posljednja, 14. sjednica, koja je bila zakazana za 14. novembar prošle godine, prekinuta je jer nije usvojen dnevni red.

Od tada traje blokada ne samo Parlamenta, nego i Federacije. Ono što je simptomatično jeste da Vlada Federacije koristi ovu situaciju paralize Parlamenta kako bi bez direktne kritike institucije kojoj podnosi izvještaj progurala neke stvari.

JE LI DRAGAN NEKOGA TRAŽIO?

Tako, barem, za "Slobodnu Bosnu" govori Fahrudin Čolaković, zastupnik SDA u Skupštini Zeničko-dobojskog kantona, delegat u Domu naroda FBiH i nekadašnji ministar u Vladi ZDK.

Dom naroda PFBiH (Foto: Slobodna Bosna)

"Posljednja sjednica Doma naroda u punom kapacitetu održana je oktobru prošle godine i zato je odgovorna vladajuća većina HDZ - 'Trojka' koja se igra države. Podsjetit ću Vas da je na 13. sjednici Doma naroda usvojen Zakon o unutrašnjoj trgovini u Federaciji, kolokvijalno poznat kao zakon o neradnoj nedjelji. Javnost, pozicija, opozicija, poslodavci, sindikati, svi su bili podijeljeni oko tog zakona.

Međutim, kada je usvojen valjalo ga je implementirati. Prva neradna nedjelja je bila 17. novembra. Uvjeravani smo od resornog ministra da je ovo trajno, dobro i prostorno sveobuhvatno rješenje, da bi samo nakon tridesetak dana, tačnije 19.12.2024. godine Vlada Federacije, na prijedlog gradskog vijeća Grada Orašje, donijela odluku o neprovođenju prva tri stava člana 18. na teritoriji Grada Orašje a u vezi (ne)rada nedjeljom i za vrijeme praznika. Ono što je indikativno ali i zabrinjavajuće da je ovu informaciju Vlada Federacije pokušala sakriti od javnosti. Iako nikad nisam zagovornik parcijanih rješenja, povlađivanja, dvostrukih aršina, donekle bih razumio ovu odluku, ali ista ima ozbiljne proceduralne nedostake i političke konotacije“, veli Čolaković za naš portal.

Što se tiče proceduranih nedostataka, priča dalje, kuriozitet ove Odluke je u tome što je donesena nekoliko dana prije donošenja podzakonskih akata, koji su trebali podrobnije približiti implementaciju pomenutog zakona: 

"Dakle, Odluka o izuzeću Grada Orašja je donesena 19.12.2024. a Uredba o kriterijima za primjenu stupila na snagu 23.12.2024. godine. U Uredbi je, između ostalog, propisan i izgled prijavnog obrasca u slučaju kada lokalna zajednica podnosi zahtjev/prijedlog za izuzeće od primjene, tako da se samo možemo pitati na kojem obrascu i na koji način je Grad Orašje uputio zahtjev Vladi Federacije.

Hoću da vjerujem da to nije išlo telefonom preko Dragana Čovića, mada ništa nije isključeno." 

Ilustracija: Arhiv

A koji su politički nedostaci ove odluke? "Ogledaju se u tome da se u državi u kojoj se broje krvna zrnca može pomisliti da zakon koji se donese važi samo tamo gdje su Bošnjaci, jer niz je primjera, od rada kladionica, izdavanja fiskalnih računa, procesuiranja... Pogubno je da se ovom odlukom dozvoljava i rad praznicima, ne precizirajući da li se radi o državnim ili vjerskim praznicima", odgovara naš sagovornik.

IZGLEDA DA JE SVIMA DOBRO

Razgovaramo, dalje, o Zakonu o unutrašnjoj trgovini. Je li usvojen u pravo vrijeme, mnogi se pitaju.

"Zaista je teško ulaziti u meritum Zakona o unutrašnjoj trgovini, a ne spomenuti procjene ekonomskih stručnjaka da bi gubici Federacije na godišnjem nivou mogli biti oko 200 miliona maraka. Ono što mene brine nije čak ni ta činjenica, nerada nedjeljom koliko posljedice, vezane za navike koje stvaramo u kupovini.

Ukoliko zbog nužne potrebe nedjeljom počnemo kupovati izvan teritorije Federacije, smatram da ćemo za kratko vrijeme, po navici, kupovati i drugim danima, što bi sigurno bio finansijski gubitak daleko veći od gore pomenutog. Stiče se utisak da je na snazi i svojevrsni damping cijena na administrativnoj liniji entiteta kako bi se ove navike kupovine i drugim danima čim prije stekle", kaže Fahrudin Čolaković.

Kada očekujete zakazivanje sjednice Doma naroda FBiH i da li očekujete sankcije prema predsjedavajućem Tomislavu Martinoviću koji odbija da sazove sjednicu?

"Kako sam već rekao, posljednju i to neuspješnu sjednicu smo imali gotovo prije dva mjeseca. Počinjem da sumnjam da ovdje ne koči samo HDZ, nego mu u tome i 'Trojka' pomaže.

Zaista su svi brzo zaboravili svoje ustavne i zakonske obaveze. Imam osjećaj da je, kao u slučaju vanrednog stanja i neposredne ratne opasnosti, Vlada preuzela ulogu Parlamenta, a 'Trojka' koja čini većinu sa HDZ-om tome kumuje. Dozvoliti sebi da opozicija, u ovom slučaju najviše SDA, ali i druge stranke, DF, SBiH, saziva sjednicu preko dvotrećinske većine u Domu naroda je nedopustivo, kada imamo koalicioni dogovor i preuzetu odgovornost vladajuće većine. Skrivati se iza većine delegata u Domu naroda a serbesno dijeliti pozicije moći i vlasti je licemjerno.

Ili se uhavatite u koštac sa partnerima ili odstupite. Evo, istječe i poslovnikom Doma naroda definisan rok u kome predsjedavajući Tomislav Martinović treba zakazati sjednicu. Kako vidimo, on to neće uraditi. Sada su zamjenici na potezu. A spominje li iko od članova vladajuće većine bilo kakve sankcije? Ja još nisam čuo, a kako stvari stoje neće ni spomenuti. Izgleda svima je dobro", objašnjava Fahrudin Čolaković.

Tomislav Martinović (Foto: Slobodna Bosna)

Budžet Federacije BiH je posebna priča. Po Zakonu o budžetima u Federaciji obaveza donošenja Budžeta Federacije do je 31. decembra za narednu godinu. Danas je 7. januar.

"Međutim, mi u ovom trenutku nemamo ni usvojen Budžet ni Odluku o privremenom finansiranju za prva tri mjeseca. Istina, dobili smo tekst Odluke, ali kako sam ranije govorio, mi još nemamo ni zakazanu sjednicu Doma naroda. Prošle godine vladajuća većina je izvodila neke vratolomije grubo kršeći zakonom propisane procedure. Prvo su nam poslali tekst Odluke o privremenom finansiranju a na stolu nas je dočeo budžet. Tako smo, kao niko i nigdje, usvojili Budžet Federacije Bosne i Hercegovine bez mogućnosti da promjenimo ni slovo.

Posljedice toga trpimo i danas. Šta će sad uraditi ne znam, ali mislim da će ovaj put ići sa Odlukom o privremenom finaniranju jer posljednja odluka o minimalnoj plati nije ni njima jasna, kako je implementirati, a o njenim posljedicama mislim da nisu ni razmišljali. Od samog pomena definiranja minimalne plate bila su druga rješenja na stolu. Čak se i govorilo o minimalnim primanjima koja bi bila oko 1.200 KM, a ne o minimalnoj plati. Sada se spominju i neke subvencije za one koji ne mogu ispoštovati ove odredbe od preko 1.700 KM bruto opterećenja. Međutim, sa ovim tempom i sa retroaktivnom nadoknadom i ako bude, mislim da će zakasniti. Samo se bojim da će sada koverta promijeniti smjer. Nekada su poslodavci kovertama ispaćivali višak, a sada će radnici kovertama vraćati višak.

Jedino je Vlada Federacije sa enormnim povećanjem uplate doprinosa sigurna. Ekonomisti su izračunali da je to novih 700 miliona KM u budžet, koji se direktno izvači od poslodavaca i radnika, i to prvenstveno iz realnog sektora. Najavljuje se i enormno povećanje plate premijeru, ministrima, zastupnicima, delegatima... Kamo sreće da je zasluženo“, kaže Čolaković. Realno ili nerealno, vidjećemo, ali pomalo je nadrealno.

(Dino Bajramović)