Zoran Krešić, novinar prohadezeovskog Večernjeg lista piše da je uz "nasilje i pritisak" proguran SDA-ov Zakon o Južnoj plinskoj interkonekciji u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH, i da nakon toga bošnjačke stranke pripremaju novi udar na interese Hrvata u Bosni i Hercegovini.

"Osokoljena 'uspjehom' s plinskim biznisom, bošnjačka politička opozicija iz SDA, Demokratske fronte, Stranke za BiH i NES-a otišla je korak dalje te uputila prijedlog zaključka koji se tiče reorganizacije javnih poduzeća Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne, Hrvatska pošta Mostar i Hrvatske telekomunikacije. S njim dostavljen je i prijedlog o reorganizaciji pandana – javnih kompanija koje djeluju na području s bošnjačkom većinom. U pitanju su EP BiH, Pošta BiH i BH Telekom.

Prijedlogom zaključka koji su u parlamentarnu proceduru uputile opozicione bošnjačke stranke, a koji ipak nije usvojen, pokušava se u sklopu rasprave o promjenama  Zakona o stečaju usvoji zaključak da se ovaj potez provede 'u cilju unaprjeđenja poslovanja, uvažavajući ustavnu strukturu FBiH'. Objašnjava se da bi reorganizacija podrazumijevala 'izmjene upravnih i nadzornih struktura'. Uz to, traži se i dubinska analiza spomenutih poduzeća", piše Večernji list, neslužbeno glasilo HDZ-a Dragana Čovoića, poznat po zagovaranju etničke podjele Federacije BiH.

Portal piše da se na društvenim mrežama pojavilo objašnjenje kako bi zapravo taj potez trebao voditi gašenju “hrvatskih” kompanija i onih koje u svome nazivlju imaju Herceg Bosnu. A to bi se, tvrdi Krešić u svom tekstu, provelo s “učinkovitijim ujedinjavanjem” kompanija. 

HDZ-ov novinar dalje navodi da to nije nova ideja, "ali se svako malo reciklira i tako do granice pucanja dovode hrvatsko-bošnjački odnosi".

"S obzirom na specifičnu političku i društvenu strukturu Bosne i Hercegovine, koja je ustrojena po nacionalnim linijama, restrukturiranje javnih kompanija poput JP Elektroprivreda BiH, Hrvatske pošte Mostar i HT-a Mostar, koje imaju jasnu većinsku nacionalnu pripadnost ili upravljanje, moglo bi izazvati teške nacionalne i političke sporove. Ponajprije stoga što bi to Hrvati smatrali pokušajem centralizacije i ugrožavanja njihova utjecaja u kompanijama koje su ključne za ekonomski i infrastrukturni razvoj područja s hrvatskom većinom (Hrvatska pošta, HT Mostar, EP HZ HB).

Vjerojatno najbolji primjer kako stvari funkcioniraju u BiH, odnosno FBiH, pokazao je slučaj kada EP BiH nije godinama htio isporučivati električnu energiju kompaniji Aluminij samo zato što se radi o 'hrvatskom plijenu'. To je, uz loše poslovanje i visoke cijene električne energije, dovelo do gašenja kompanije, čiji je rad poslije ipak obnovljen u daleko manjem obujmu. Reformama bi se također moglo manipulirati kako bi se ojačala politička kontrola određenih stranaka nad upravljačkim strukturama, što bi izazvalo sumnje među pojedinim narodima. Svaka promjena u upravljačkim strukturama mogla bi se protumačiti kao pokušaj 'nametanja' jedne nacionalne politike nad drugom, što je također samo po sebi problematično. Posebice stoga što javna poduzeća često nisu samo ekonomski subjekt već i simbol političke moći određene nacionalne skupine. Stoga bi svaka reforma mogla biti percipirana kao udar na nacionalni identitet i pravo na ravnopravnost", zaključuje Krešić.