Poslodavci širom Federacije BiH negoduju zbog odluke o minimalnoj plaći. Saglasni su da radnici trebaju primati 1.000 KM, ali da su stope poreza i doprinosa na plaće previsoke.

O tome kako minimalac od 1.000 KM utječe na poslodavce, da li je politika svoje ruke umiješala u svaki segment društva, pa i u Odluku o minimalnoj plaći u Federaciji BiH, da li će upravo zbog ove odluke Federacija dobiti budžet, a ne planirano privremeno finasiranje te kakva je sudbina Vijeća ministara BiH nakon inicijativa za smjene ministara Nenada Nešića i Elmedina Konakovića i da li će doći do rekonstrukcije Vlade Kantona Sarajeva, u intervjuu na Federalnom radiju govori Aljoša Čampara, delegat u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH.

Odluka Vlade Federacije BiH da Uredbom povisi za 62 posto minimalnu plaću u 2025. godini značit će najveće povećanje primanja u Bosni i Hercegovini u proteklih 30 godina. Međutim, upravo ta odluka izazvala je buru negodovanja kod poslodavaca. Problem nije u minimalnoj plaći od 1.000 konvertibilnih maraka, već u doprinosima državi od gotovo 74 posto. Na posljednjoj sjednici Ekonomsko--socijalnog vijeća istaknuto je da će u narednom periodu naći rješenje da bi oporezivi dio iznosio 700 ili 800 KM. Poslovna zajednica, prije svega, realni sektor, smatra da će privreda doći u kolaps s ovakvim poreskim opterećenjem. Gospodine Čampara, Vi ste uputili u parlamentarnu proceduru Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o doprinosima i Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o porezu na dohodak. Šta je konkretno suština tih prijedloga?

„Suština je smanjenje doprinosa za 10 posto što bi sigurno rasteretilo privredu, jer ovo je sigurno veliki udarac. Povećanje   za 60%, dakle sa 1.059 na 1.744 konvertibilne marke bruto,  jednostavno dovodi do poremećaja u ekonomskom sektoru. Naravno, svi se slažemo da minimalnu platu treba povećati, ali to mora biti praćeno nizom izmjena fiskalnih zakona. Ovo bi bila prva mjera intervencije koja bi jednostavno zaustavila eventualno otpuštanja radnika, zadržavanje radnih mjesta. Na ovaj način bi zadržali podršku investicijskom ciklusu. Smanjenjem doprinosa, smanjili bismo sivu ekonomiju i neminovne efekte inflacije. Odmah bi Poreska uprava mogla primijeniti izmjene u softverskom smislu.“

Dugo se govori o poreskoj i fiskalnoj reformi, ali do realizacije nije došlo. Zašto? Da li je vladajuća Trojka jedinstvena kad su u pitanju fiskalni zakoni? Čini mi se da je upravo poreska politika test za vladajuću koaliciju.

„Pa ja mislim da mi imamo potpuni konsenzus oko toga da trebamo donijeti novi set fiskalnih zakona. Ali ovo što je urađeno, mislim da je urađeno preko noći i jednostavno ovo nije sveukupna poreska, odnosno fiskalna reforma. Upravo iz tog razloga je došlo do određenih nesuglasica i neslaganja zato što su mnogi  upozoravali da može doći do negativnih  efekata. Ja sam nešto konkretno predložio. Vidjet ćemo šta će Vlada Federacije do ponedjeljka pripremiti. U zadnjih deset godina je bilo pokušaja donošenja izmjena seta fiskalnih zakona, ali nijedna prethodna vlada to nije uspjela, jer je izuzetno kompleksno pitanje. Treba balansirati socijalnu i ekonomsku sferu, pri tome voditi računa i o penzionom fondu. Nadam se da ćemo u narednom periodu od mjesec-dva imati sve zakone u parlamentarnoj proceduri. Vrlo je kompleksno pitanje koje se ne može prelamati preko koljena i donositi dan prije Nove godine. Ne može se donositi odluka koja će biti temporalnog karaktera i koja će važiti samo godinu dana. Ovo je složen problem i ne postoji država u svijetu koja je preko noći podigla minimalnu platu od preko 60 posto, a da to nije izazvalo stanje šoka.“