ROVOVI, BETON, MINE, TERMOVIZIJSKE KAMERE: Ova evropska zemlja sprema se za napad Rusije

“Želimo da budemo dovoljno jaki kako bismo izbjegli rat"

  • Evropa

  • 19. Jan. 2025  

  • 0

Poljska do 2028. planira da potroši 2.5 milijardi eura za izgradnju Istočnog štita kojim želi da se zaštiti od eventualnog napada iz Rusije ili Bjelorusije.

“Želimo da budemo dovoljno jaki kako bismo izbjegli rat. Ruski napad na Ukrajinu prisilio nas je da preduzmemo odgovarajuće mjere kako bismo bili spremni za eventualnu prijetnju”, rekao je grupi briselskih dopisnika general Stanislav Čosnek, koji vodi projekt izgradnje Istočnog štita, prenosi Index.hr.

Poljska vlada, koja je 1. januara preuzela rotirajuće predsjedništvo, ugostila je ove nedjelje manju grupu briselskih dopisnika, kojima je željela da pokaže koliko ozbiljno shvata bezbjednost, glavni prioritet svoga predsejdavanja.

"Želimo da budemo spremni za svaki eventualni agresivni korak Rusije"

Na graničnom prijelazu između Poljske i Bjelorusije Polovce-Pešatka, koji je zbog migrantskog pritiska zatvoren od juna 2023., atmosfera podsjeća na hladnoratovsko razdoblje. Iza velike metalne ograde koja je na vrhu pojačana bodljikavom žicom na svakih nekoliko metara stoje vojnici u punoj ratnoj opremi, koji netremice gledaju u pravcu Bjelorusije.

General Čosnek kaže da su izvukli pouku nakon ruskog napada na Ukrajinu.

“Iskustvo nam pokazuje da bi situacija u Ukrajini danas možda bila drukčija da su bili bolje pripremljeni. Mi želimo da budemo spremni za svaki eventualni agresivni korak Rusije”, kaže Čosnek.

Izgradnja Istočnog štita započela je u ljeto prošle godine. Do 2028. planira se izgraditi više linija obrane duž 800 kilometara istočne granice - uz granicu s Bjelorusijom, duž granice s Kalinjingradskom oblasti, ruskom eksklavom smještenom između Poljske i Litvanije s izlazom na Baltičko more, te duž koridora Suvalki, rijetko naseljenog područja između Poljske i Litvanije, koji ima strateško značenje, jer njime prolazi jedina kopnena veza između baltičkih zemalja i ostatke Evropske unije. Taj bi koridor Rusija vjerovatno pokušala da presječe u slučaju napada na Baltik.

Rovovi, beton, mine, termovizijske kamere

Duž 500 kilometara poljske istočne granice planira da se uspostavi pojas širine 400 metara unutar kog će biti protivtenkovski rov, a zatim i velike betonske prepreke, tzv. zmajevi zubi.

Svaki od tih tronožnih betonskih elemenata težak je 1.7 tona, a međusobno su povezani debelom čeličnom užadi.

Dvestotinak metara dalje postavit će se drugi red tih fizičkih prepreka, a između njih protivtenkovske mine koje će biti postavljene samo u slučaju neposredne prijetnje od invazije.

Na dijelu granice gdje nije moguće napraviti takav pojas jer je zemljište u privatnom vlasništvu planiraju se izgraditi skladišta betonskih blokova koji bi se mogli brzo postaviti u slučaju napada.

“Cijela granica s Bjelorusijom biće fizički i elektronički zaštićena do sljedećeg aprila”, kaže brigadni general Robert Bagan.

Granični prijelaz Polovce-Pešatka nalazi se na putu između bjeloruskog Bresta i Bialjstoka, središta poljskog Podlaskog vojvodstva. Taj put jedan je od mogućih invazijskih ruta s obzirom na to da se u blizini Bresta nalazi nekoliko bjeloruskih vojnih baza s nekoliko desetina hiljada vojnika.

Bjelorusija je samo formalno suverena država jer je u potpunosti pod utjecajem Rusije.

Osim fizičkih barijera, postavljaju se i elektronski sistemi zaštite, termovizijske kamere, detektori kretanja. Predviđene su i mjere za jačanje mobilnosti poljskih snaga, recimo jačanjem mostova kako bi mogli da podnesu prelazak oklopnih vozila.

alt

Dva moguća scenarija destabilizacije

Duž 186 kilometara granice s Belorusijom i Kalinjingradskom oblasti postavljena je metalna ograda visoka 5.5 metara, dodatno osigurana bodljikavom žicom.

Postavljena je kako bi se spriječio ulazak nelegalnih migranata koje Rusija i Belorusija koriste kako bi destabilizovale Evropsku uniju. Ti ljudi dovode se organizirano s Bliskog istoka i iz Afrike i onda se upućuju na granicu s Poljskom.

Poljski zvaničnici ističu da su spremni za dva moguća scenarija destabilizacije: u slučaju instrumentalizacije migranata i izravne vojne pretnje.

Kroz Poljsku prolazi gotovo sva zapadna vojna pomoć za Ukrajinu. Osim priprema za odbranu od eventualnog vojnog napada, Poljska je suočena s neprestanim kibernetičkim napadima. Stoga je uspostavljena jedinica od 6500 ljudi sastavljena od vojnika i civilnih informatičkih stručnjaka. Oni su prošle godine zabežili oko 100 hiljada pokušaja kibernetičkih napada.

Vezane vijesti

Komentari - Ukupno 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...