Realizacija projekta Južne plinske interkonekcije ostaje neizvjesna nakon što su bošnjački izaslanici preglasali hrvatske prilikom donošenja zakona o tom projektu, što je izazvalo političke napetosti unutar Federacije BiH.  Politički predstavnici HDZ-a BiH izrazili su sumnju u BH-Gas kao nositelja projekta te upozorili na potencijalne financijske i organizacijske probleme.

Prilikom donošenja zakona u Parlamentu Federacije BiH, usvojen je prijedlog koji je ranije predložila Stranka demokratske akcije (SDA), umjesto kompromisnog rješenja. HDZ-ovi izaslanici u Domu naroda izrazili su nezadovoljstvo takvim ishodom, ističući kako se time nastavlja praksa političkog preglasavanja.

Novinar Večernjeg lista Zoran Krešić, inače medijska perjanica Čovićevog HDZ-a, upozorio je na financijske i pravne probleme BH-Gasa, naglašavajući da ta kompanija ima ozbiljne dugove.

„To je tvrtka koja ima već zabilježene koruptivne i kriminalne radnje i koja je zbog nesavjesnog poslovanja dužna 15 milijuna eura. Nadam se da ovaj potez neće postati praksa jer bi to moglo dovesti ne samo do sloma ovog projekta, već i do sloma Federacije BiH“, izjavio je Krešić.

Energetski stručnjak Mladen Zeljko kazao je kako su zahtjevi hrvatskih političkih predstavnika da se formira nova kompanija sa sjedištem u Mostaru bili legitimni. „Argument da je to premalo područje pada u vodu jer već imamo dvije elektroprivrede i Poštu“, rekao je Zeljko, dodajući kako financiranje projekta ostaje nejasno.

Dodatnu neizvjesnost unosi izostanak potpore ključnih europskih financijskih institucija, koje postupno odustaju od financiranja projekata povezanih s fosilnim gorivima. Zeljko kaže kako je ključno pitanje ko će financirati projekt. „Svaki dug se može pokriti, ali ako se sve prebaci na teret građana, postavlja se pitanje kako će se to financirati“, kazao je.

Projekt Južne plinske interkonekcije vrijedan je oko 200 miliona eura, a Krešić je kritizirao stav američke diplomacije u Sarajevu. „SAD su najvažniji partner i prijatelj BiH, ali način na koji se ponaša američka ambasada i veleposlanik više nalikuje ruskom nego američkom pristupu“, izjavio je.

Sljedeći korak u realizaciji projekta trebao bi biti potpisivanje međudržavnog ugovora između Bosne i Hercegovine i Hrvatske, s obzirom na to da je potrebno izgraditi 70 kilometara plinovoda kroz Hrvatsku kako bi plin stigao do BiH.

Zeljko je kazao kako bi taj projekt mogao smanjiti ovisnost o ruskom plinu, ali ostaje pitanje kako će se postaviti vlasti Republike Srpske. „Sigurnost opskrbe plinom bila bi znatno veća nego što je trenutačno“, zaključio je.