Visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt obratio se javnosti nakon dvodnevnog zasjedanja Vijeća za implementaciju mira (PIC), poručivši kako je odgovornost za rješavanje političke krize u zemlji na domaćim akterima, a ne na međunarodnoj zajednici, čime je dodatno aktualizirao pitanje mogućnosti svojih budućih intervencija.

Iako je većina poruka visokog predstavnika bila očekivana, dio ih je iznenadio političko Sarajevo koje, prema riječima novinara Zorana Krešića, bliskog Čovićevom HDZ-u, i dalje njeguje očekivanje da će visoki predstavnik „čarobnim štapićem“ razriješiti krizu.

„To se nije dogodilo i neće se dogoditi. Međunarodna zajednica je resetirala svoj pristup BiH. Ona neće raditi domaće zadaće. Reagirala bi jedino u slučaju sigurnosne eskalacije, sukoba ili rata. Tu činjenicu političko Sarajevo ne prihvaća i to je trenutačno najveći problem u BiH“, ocijenio je Krešić za RTVHB, medijsko glasilo Čovićevog HDZ-a.

Institucija visokog predstavnika i dalje je prisutna u zemlji, ali, kako ocjenjuju analitičari, sa znatno suženim prostorom djelovanja u usporedbi s ranijim razdobljem.

„Bez obzira zvao ga netko izabranim ili neizabranim, visoki predstavnik je visoki predstavnik i tu je u ime zemalja PIC-a. Njegova uloga bila je nezaobilazna u rješavanju političkih kriza, iako je pitanje jesu li one tim intervencijama riješene ili dodatno zakomplicirane“, rekao je profesor Gordan Radić, stručnjak za međunarodne odnose i sigurnost.

Smanjeni manevarski prostor Schmidta dodatno je istaknuo i novinar Dejan Šajinović.

„Manje zemalja eksplicitno podržava njegovo djelovanje, primjerice SAD više nije toliko aktivan, dok je Velika Britanija ostala jedan od zagovaratelja. Problem je i nedostatak konsenzusa između EU i ostatka međunarodne zajednice. EU smatra da, ako je BiH na europskom putu, njezine institucije trebaju same rješavati krize. Mislim da su Schmidtove poruke pokušaj da se zadovolje svi segmenti“, kazao je Šajinović.

Sugovornici Čovićeve televizije su podijeljeni oko mogućnosti budućih intervencija visokog predstavnika. Dok jedni smatraju da je bilo kakva ustavna intervencija nerealna, drugi ne isključuju mogućnost određene akcije, ovisno o geopolitičkim okolnostima.

„Ako bi zemlje unutar NATO-a postigle konsenzus oko idućeg strateškog okvira, to bi se moglo preliti i na BiH te omogućiti veću autonomiju u djelovanju Schmidta. Ne bih isključio ni mogućnost njegove intervencije ili nekog drugog oblika međunarodnog angažmana“, rekao je Šajinović.

Krešić, s druge strane, smatra da je svaka intervencija u Ustav isključena.

„Kada bi Schmidt srušio jednu od ustavnih normi, otvorio bi se put i za Dodikovu tvrdnju da je počelo rušenje Daytonskog sporazuma. Zato ne treba očekivati nikakve intervencije“, rekao je.

Radić napominje da je Schmidt spomenuo razgovor s predsjednikom HDZ-a BiH Draganom Čovićem u kojem se složio da u ovom trenutku ne bi bilo korektno koristiti bonske ovlasti, ali da postoji mogućnost njihove ograničene primjene ako blokade u parlamentu potraju.

U svom obraćanju Schmidt je naglasio kako u fokusu treba biti lokalni angažman domaćih dužnosnika te njihovo zajedničko djelovanje, iz čega je, kako je istaknuo, izuzet predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.