Kineska vlada ulaže ogroman novac u fuzijski program - oko milijardu do 1,5 milijardi dolara godišnje, tvrde američki izvori
Kinesko "vještačko Sunce", odnosno Eksperimentalni napredni supervodljivi tokamak (EAST), oborio je vlastiti svjetski rekord u održavanju supervruće plazme. To je još jedna prekretnicu na dugom putu prema gotovo neograničenoj čistoj energiji, objavio je portal Live Science pozivajući se na kineske državne medije, piše Jutarnji list.

EAST, koji se nalazi u gradu Hefei na istoku Kine, održavao je stabilnu plazme punih 1.066 sekundi. To je više nego dvostruko bolje od prethodnog najboljeg rezultata toga reaktora od 403 sekundi. Od početka rada 2006. godina, EAST je otvorena testna platforma za kineske i međunarodne naučnike kako bi provodili eksperimenata i istraživanja povezana s fuzijom.

Eksperimentalni napredni supervodljivi tokamak u Hefei Institutu u Kini (Costfoto/ddp Usa/profimedia/Costfoto/ddp Usa/profimedia)

"Ovo je doista impresivno. No, EAST je supravodljivi tokamak što znači da ima supravodljive magnete, pa može održavati tako dugi puls plazme. JET, tokamak koji u Culhamu u Velikoj Britaniji radi od 1984. godine i sada je pred zatvaranjem, može držati puls plazme 20 sekundi. Ali, JET nema supravodljive magnete" rekao je dr. Tonči Tadić, voditelj hrvatskih fuzijskih aktivnosti te koordinator projektnog tima IFMIF-DONES.

Fuzija je proces spajanja jezgri lakih atomskih elemenata pri čemu se oslobađa ogromna količina energije.

Odvija se na Suncu i ostalim zvijezdama, a riječ je o naizgled jednostavnoj reakciji. Primjerice, vodikovi izotopi deuterij i tricij se spajaju, a pritom nastaju helij i neutron. Kako bi se to dogodilo, gorivo mora biti u stanju plazme, tj. mora se ugrijati na više od 150 miliona stepeni Celzijusa.

Nadalje, kako bi došlo do spajanja jezgri, plazma dovoljne gustoće mora se držati dovoljno dugo bez dodira sa stijenkama posude u kojoj se nalazi. To se postiže uz pomoć jakih magnetskih polja u tzv. magnetskim bocama ili tokamacima. Reakcija kontrolisane fuzije oslobađa oko četiri miliona puta više energije od izgaranja uglja, nafte ili plina i četiri puta više od fisije koja se koristi u nuklearkama. K tome, nuklearna fuzija nudi potencijal gotovo neograničenog izvora energije bez emisija stakleničkih plinova ili mnogo nuklearnog otpada.

Eksperimentalni napredni supervodljivi tokamak u Hefei Institutu u Kini (Huang Bohan/xinhua News/profimedia/Huang Bohan/xinhua News/profimedia)

Kineska vlada ulaže golemi novac u fuzijski program. Prema Jean Paulu Allainu, koji vodi Kancelariju za nauku o fuzijskoj energiji Ministarstva energetike SAD-a, oko milijardu do 1,5 milijardi dolara godišnje odlazi za fuzijska istraživanja. Poređenja radi, prethodna administracija predsjednika Bidena na fuziju je trošila troši oko 800 miliona dolara godišnje.

Hefei Institut u Kini (Zhou Mu/xinhua News/profimedia/Zhou Mu/xinhua News/profimedia)

Hefei Institut u Kini (Imago/imago Stock&people/profimedia/Imago/imago Stock&people/profimedia)

Voditelj EAST-a Gong Xianzu sa svojim timom slavi veliki uspjeh (Zhou Mu/xinhua News/profimedia/Zhou Mu/xinhua News/profimedia)

Da Kina ima ozbiljan fuzijski program smatra i Tonči Tadić.

"Kina ima svoju strategiju dobivanja energije iz fuzije, a 2022. godine je direktor kineskog fuzijskog programa rekao da su dobili od vlade ukupnu investiciju od oko šest milijardi eura. Kina gradi i CFETR (China Fusion Engineering Test Reactor), koji bi trebao biti gotov 2030. godine. Svoju strategiju fuzije su najavili i Amerikanci, a ona bi trebala biti gotova negdje tokom idućeg godine. Poučena primjerom SAD-a i Kine, i EU želi ove godinu napraviti evropsku strategiju fuzije koja bi bila onda primjenjiva na sve zemlje članice", rekao je Tadić.

Tonči Tadić, voditelj hrvatskih fuzijskih aktivnosti te koordinator projektnog tima IFMIF-DONES (Foto: /Neja Markićević/ Cropix)

Kina se 2006. godine priključila projektu ITER (Međunarodni termonuklearni eksperimentalni reaktor) na kojem su i EU, Japan, Južna Koreja, Indija, Rusija i SAD, ujedinjeni u zajedničkoj namjeri da na Zemlji stvore "mini Sunce", odnosno da proizvodnjom energije s pomoću fuzije riješe energetske probleme našeg planeta. Oko 22 milijarde eura vrijedan ITER najkompleksnija je mašina u historiji civilizacije, a gradi se u francuskom nuklearnom istraživačkom centru Cadarache u Provansi. Prvi eksperimenti u ITER-u trebali bi početi 2035. godine, a iza 2040. godine gradila bi se Demonstracijska fuzijska elektranu (DEMO).

Hrvatska, uz Španiju, ima vodeću ulogu na fuzijskom projektu DONES što je uređaj nužan za testiranje otpornosti na zračenje svih materijala za DEMO. DONES se gradi u mjestu Escúzar, 20-ak kilometara udaljenom od Granade u Andaluziji. U postrojenju će fizičari ispitivati materijale potrebne za izgradnju prve fuzijske elektrane u EU-u. Istraživači se nadaju da ćemo imati komercijalnu električnu energiju iz fuzijskih elektrana imati u roku od nekoliko desetljeća.

Hefei Institut u Kini (Imago/imago Stock&people/profimedia/Imago/imago Stock&people/profimedia)

Eksperimentalni napredni supervodljivi tokamak u Hefei Institutu u Kini (Huang Bohan/xinhua News/profimedia/Huang Bohan/xinhua News/profimedia)