Interes novoizabranog predsjednika SAD Donalda Trampa za preuzimanje Grenlanda, autonomne teritorije Danske, pokrenuo je pitanje vrijednosti ostrva.

Prema Dejvidu Barkeru, investitoru za nekretnine i bivšem ekonomisti u Federalnim rezervama Njujorka, potencijalna cijena Grenlanda mogla bi da se kreće od 12,5 milijardi dolara do čak 77 milijardi dolara.

Ova procjena, koju je objavio "Njujork Tajms", zasnovana je na troškovima povezanim sa Američkim Djevičanskim Ostrvima i Aljaskom, prilagođenim za inflaciju i ekonomski rast.

Barker, koji ima iskustvo u procjenjivanju velikih transakcija nekretninama, koristio je ove teritorije kao reper da bi došao do ove procjene.

Strateška i ekonomska privlačnost

Grenland, koji posjeduje ogromna prirodna bogatstva i zauzima strateški važnu poziciju u sjevernom Atlantiku, dugo je bio predmet interesovanja SAD.

Sa lokacijom od vitalnog značaja za odbrambenu infrastrukturu SAD i bogatstvom neiskorištenih resursa, uključujući minerale i fosilna goriva, Grenland je važna prednost u globalnom geopolitičkom pejzažu.

Grenland se može pohvaliti rezervama minerala, nafte i prirodnog gasa, iako su ti resursi i dalje nedovoljno razvijeni zbog sporog napretka u razvoju infrastrukture.

Еkonomija ostrva trenutno zavisi od ribarstva, koje čini preko 95 odsto njegovog izvoza, i godišnjih subvencija iz Danske koje pokrivaju polovinu javnog budžeta Grenlanda. Danska troši skoro milijardu dolara godišnje na Grenland, ili otprilike 17.500 dolara po stanovniku.

Nedavno istraživanje je otkrilo da se 25 od 34 minerala koje je Еvropska komisija identifikovala kao "kritične sirovine" nalaze na Grenlandu, uključujući i rijetke elemente neophodnih za električna vozila i vjetroturbine, kao i materijale poput grafita i litijuma koji se koriste u baterijama, piše "Lajv mint".

S obzirom na sve navedeno, čini se da cijena koju je iznio Barker i nije tako visoka.

Trenutno prisustvo SAD na Grenlandu

SAD održavaju stalno vojno prisustvo na Grenlandu preko vazdušne baze Pitufik, koja se nalazi na sjeverozapadu.

Ovaj aranžman proizilazi iz sporazuma između SAD i Danske iz 1951. godine, koji daje SAD pravo da se slobodno kreću i uspostavljaju vojne baze na Grenlandu sve dok Danska i Grenland budu obaviješteni.

Status Grenlanda i želja za autonomijom

Grenland, bivša danska kolonija, postao je formalna teritorija Danske 1953. i podliježe danskom ustavu.

Međutim, ostrvo je dobilo značajnu autonomiju 2009. godine, sa pravom da proglasi nezavisnost putem referenduma.

U prošlosti, SAD su pokušale da kupe Grenland tokom Hladnog rata, nudeći 100 miliona dolara u zlatu 1946. godine, ali je Danska odbila ponudu. Trampov prijedlog za kupovinu ostrva iz 2019. takođe su odbili i Grenland i Danska.

Premijer Grenlanda Mute Еgede, koji se zalagao za nezavisnost, naglasio je da Grenland nije na prodaju i da o njegovoj budućnosti treba da odlučuje narod.

Šta ako Grenland postane nezavisan?

Ukoliko Grenland izabere nezavisnost, mogao bi da uđe u "slobodnu asocijaciju" sa Sjedinjenim Državama, slično aranžmanima sa Maršalovim Ostrvima, Mikronezijom i Palauom. Ovo bi zamijenilo danske subvencije uz podršku i zaštitu SAD u zamjenu za vojna prava.

Međutim, Grenlanđani nisu zainteresovani da budu pod kontrolom nove strane sile i vjerovatno bi dali prioritet obezbjeđivanju svog blagostanja prije nego što teže nezavisnosti, navodi se u izvještajima.

Danska je odlučno odbila Trampovu ponudu za kupovinu Grenlanda iz 2019, a premijerka Mete Frederiksen nazvala je "apsurdnom". Što se tiče Trampovog obnovljenog interesovanja, Frederiksen je ponovila da će Danska nastaviti blisku saradnju sa SAD, ali je naglasila da Grenland treba da ima posljednju riječ u određivanju njene budućnosti, podsjeća "Telegraf".