Spomen-obilježje za sjećanje na djecu Dobrinje ubijenu u periodu od 1992. do 1995. godine, sa 56 imena, izgrađeno je u ulici Bulevar branilaca Dobrinje.

Tragom napisa u određenim grupama koji su se pojavili na društvenoj mreži Facebook, kontaktirali smo nekoliko članova porodica koji su potvrdili da su na postavljenom spomen-obilježju pogrešni podaci ubijenih žrtava.

Iz Općine Novi Grad Sarajevo naveli su da su 2021. godine zaprimili Inicijativu Savjeta mjesne zajednice “Dobrinja D” za postavljanje spomenika ubijenoj djeci Dobrinje.

“Ali po očitovanju Službe za boračka pitanja, rad, socijalna pitanja i zdravstvo po navedenoj Inicijativi izostale su dalje aktivnosti Savjeta”, navodi se u odgovoru.

U odgovoru je navedeno da je Jedinstvena organizacija boraca “Unija veterana” općine Novi Grad Sarajevo 2023. podnijela sličnu inicijativu čija je realizacija završena u 2024. godini.

Predsjednik “Unije veterana” općine Novi Grad Sarajevo Adem Kajanija za Detektor je kazao da nisu učestvovali u bilo čemu, niti u prikupljanju podataka za spomen-obilježje u Bulevaru branilaca Dobrinje, već na drugoj lokaciji u ovom naselju.

“Isključivo Trg djece Dobrinje. Mi smo tu učestvovali, mi smo tu odgovorni”, rekao je Kajanija.

Hedija Efendić, majka ubijenog dječaka, za Detektor je pojasnila da je njena želja bila da djeca koja su ubijena na Dobrinji imaju svoje obilježje, te je sama skupljala podatke. Kazala je da se obraćala pojedinim roditeljima da joj pomognu pri skupljanju podataka.

“Međutim, nikad se niko uključio nije. A ja nisam dozvolila da to padne zaboravu”, rekla je Efendić.

Prikupljanjem podataka Efendić je obuhvatila cijelu Dobrinju.

Iz Općine su kazali da Služba za boračka pitanja, rad, socijalna pitanja i zdravstvo nema u okviru svojih nadležnosti mogućnost da raspolaže evidencijama stradalih civilnih žrtava rata s područja ove lokalne zajednice.

Udruženje za društvena istraživanja i komunikacije (UDIK) radilo je na mapiranju spomenika posvećenih ratnim dešavanjima 1990-ih u Bosni i Hercegovini i regionu, te su naišli na složenu problematiku i uvidjeli da je administracija zakazala u evidenciji ubijenih.

“U Federaciji BiH ne postoji zakonska regulativa pa, shodno tome, nema ni zvanične evidencije, dok u drugom entitetu postoji zakon koji uređuje popisivanje spomenika, ali je i taj zakon vrlo selektivan i jedinice lokalne samouprave ga slabo primjenjuju u praksi. Zbog toga smo dosta podataka skupljali od nevladinih organizacija, udruženja porodica žrtava, boračkih ogranaka i vjerskih organizacija”, kazao je za Detektor Edvin Kanka Ćudić, koordinator UDIK-a.

Dodao je da im je dosta evidencija proslijeđeno na samoinicijativni zahtjev, te stoga ne čudi ni slučaj na Dobrinji.

“Naprotiv, on samo pokazuje kolika je nužnost da se uredi zakonska regulativa koja će se zaista sprovoditi u djelo. Time bi se stalo u kraj dupliranju imena, prekrajanju historije i manipulacijom podacima. Potrebno je da se donesu zakoni koji će regulirati izgradnju spomenika, navesti kriterije na osnovu kojih bi se to radilo te, na kraju krajeva, raditi monitoring podizanja istih”, pojasnio je koordinator UDIK-a Ćudić.

Rekao je da je sve na nivou civilnog društva, koje, nažalost, nema podršku države da nastavi raditi takve stvari.

Općina Novi Grad Sarajevo će, kao investitor, izvršiti korekciju svih uočenih nepravilnosti po dostavljanju validnih dokaza od strane podnosilaca zahtjeva.

“Savjetujem građanima i onima koji su uočili greške ili imaju neka saznanja o djeci koja su poginula a ne nalaze se na tom spisku, da dostave ili u mjesnu zajednicu ili na protokol Općine, ali najbolje – sekretaru mjesne zajednice, koji će to dalje proslijediti”, kazao je predsjednik mjesne zajednice “Dobrinja D” Benjamin Poturak.