Panamski kanal i dalje je u središtu američke vanjske politike. Senatori su izrazili zabrinutost zbog utjecaja Kine u Panamskom kanalu. Tvrde da su kineske kompanije koje već godinama grade most preko kanala u poziciji da kontroliraju kontejnerske luke na oba ulaza u taj strateški prolaz.

Američki predsjednik Donald Trump išao je i korak dalje, i to još prije preuzimanja dužnosti. Najavio je da će kanal ponovno biti američki, zaprijetivši i upotrebom vojne sile.

-Kineske firme grade most preko kanala sporim tempom tako da im je potrebno gotovo desetljeće i kontroliraju kontejnerske luke na oba kraja, rekao je predsjednik Senatskog odbora za trgovinu Ted Cruz na saslušanju o ulozi kanala u američkoj trgovini i nacionalnoj sigurnosti.

Djelomično dovršeni most daje Kini mogućnost blokiranja kanala bez upozorenja, a luke Kini daju spremne osmatračnice za mjerenje vremena te akcije. 

-Ova situacija predstavlja akutni rizik za nacionalnu sigurnost SAD-a, upozorio je.

Više od 40 posto kontejnerskog prometa SAD-a, procijenjenog na približno 270 milijardi dolara godišnje, prolazi kroz Panamski kanal, što čini više od dvije trećine brodova koji svakoga dana prolaze drugim najprometnijim međuoceanskim plovnim putem na svijetu.

Predsjednik Federalne pomorske komisije Louis Sola rekao je da će se "nastaviti pratiti praksa određivanja cijena kanala i razmotriti opsežne preglede panamskog pomorskog sektora", te se mogu nametnuti novčane kazne i ograničenja brodovima pod panamskom zastavom koji uplovljavaju u američke luke.

Panama ima jedan od najvećih svjetskih registara za plovila, dajući svoju zastavu na više od 8000 brodova.

Senatorica Maria Cantwell, demokratkinja u odboru, rekla je da bi SAD i Panama trebale raditi "zajedno na jačanju infrastrukture luka i kanala kako bi se smanjili troškovi i osigurala pouzdanost kanala".

- Zabrinuta sam zbog luka u Panami u vlasništvu Kineza i njihove blizine kanalu, rekla je Cantwell.

Trump: Nikada nećemo dopustiti da ga Kina preuzme

Više od 40 posto kontejnerskog prometa SAD-a, procijenjenog na približno 270 milijardi dolara godišnje, prolazi kroz Panamski kanal - drugi najprometniji međuokeanski plovni put na svijetu.

Trump je više puta prijetio preuzimanjem kontrole nad ovim ključnim pomorskim trgovačkim pravcem koji je SAD predao Panami 1977. nazivajući ga "vitalnim" za američke interese i ne isključujući mogućnost korištenja vojne sile kako bi postigao svoj cilj.

Trump također želi podsjetiti svijet da su Sjedinjene Američke Države izgradile kanal prije više od stoljeća i time donijele revoluciju u globalnu pomorsku svjetsku trgovinu. 

-Panamski kanal. Možda ste čitali o tome u zadnje vrijeme. To je postala vruća tema jer bi ga Kina htjela preuzeti. Nikada nećemo dopustiti da se to dogodi. Mi smo ga sagradili prije 110 godina, stvoren je američkim novcem, a 38.000 ljudi umrlo je gradeći ga. Ujedno, to je jedan od najprofitabilnijih objekata ikada sagrađenih i nećemo ga nikomu prepustiti, rekao je Trump.

Profesor prava na Univerzitetu George Mason, Eugene Kontorovich, rekao je da je ugovor o neutralnosti, potpisan kada je SAD prenio kanal Panami, dao objema stranama "pravo pribjegavanja oružanoj sili" kako bi provele odredbe. Međutim, "oružana sila nikada ne bi trebala biti prvo utočište za bilo kakav međunarodni spor", dodao je.

Panamski predsjednik, Jose Raul Mulino, rekao je da je kanal panamski, te da će njegova uprava ostati pod panamskom kontrolom uz poštivanje trajne neutralnosti.

-Panamski kanal pripada Panami i nastavit će pripadati Panami. Panamski kanal nije bio koncesija ili dar Sjedinjenih Država. Panamski kanal nastao je 1914., nakon bilateralnog sporazuma iz 1903. u osvit naše neovisnosti o Kolumbiji, ustvrdio je Mulino.

Premda zasad nema naznaka kineske vojne prisutnosti u tom području, neki američki promatrači izrazili su zabrinutost zbog dvije luke kojima dugo upravlja podružnica jedne hongkonške kompanije, kao i zbog suradnje Paname s Pekingom u financiranju novog mosta preko kanala. 

-Panamski kanal smatra se strateškom tačkom, gdje je SAD dominirao dugo vremena. To je jedna od apsolutno najvažnijih tačaka u svijetu za globalnu trgovinu. Trumpova svojatanja kanala su mač s dvije oštrice jer ako dođe do agresije Sjedinjenih Država, bilo da je ona ekonomska ili vojna, vlasti u Panami mogle bi biti još otvorenije za suradnju s državama poput Rusije ili Kine, kazao je Klaas Dykmann, vanredni profesor međunarodne politike Univerziteta Roskilde u Danskoj.

SAD je nastavio upravljati kanalom nakon njegova otvaranja desetljećima. Međutim, 1977. predsjednik Jimmy Carter pristao je postupno predati kontrolu nad tom zonom panamskoj vladi. Ugovor je propisao da će kanal ostati neutralan i otvoren za brodove svih nacija. SAD je također zadržao pravo da ga brani od svake prijetnje. Godine 1999. Sjedinjene Američke Države završile su svoje povlačenje iz Paname. Od tada kanalom upravlja vlada u Panama Cityju.

Svi se sada pitaju samo jedno! Hoće li Amerikanci doista poslati vojsku da preuzme kontrolu nad Panamskim kanalom? To je zasad, tvrde geopolitički analitičari, vrlo malo vjerovatno. No, ako i pokrenu invaziju na Panamu, ne bi im, upozoravaju vojni stručnjaci, bilo prvi put. Washington je to učinio potkraj 1989. kada su u operaciji nazvanoj "Pravedni cilj" njegove postrojbe raspoređene radi svrgavanja vojnog diktatora i bivšeg CIA-ina suradnika Manuela Noriege. Nakon američke invazije, panamska vlada koju su podržavale Sjedinjene Američke Države ukinula je vojsku. Zemlja s oko četiri i pol miliona stanovnika danas ima samo male paravojne snage.