Bivši predsjednik Crne Gore i Demokratske partije socijalista, Milo Đukanović, kazao je gostujući na Al Jazeeri da bi se Evropa mogla naći na suprotstavljenoj strani Americi.

On je odgovarajući na pitanje voditelja emisije kakve implikacije bi globalno mogle imati prve odluke novoizabranog američkog predsjednika Donalda Trumpa, kazao da izbor novog američkog predsjednika nesumnjivo ima implikacije na globalnu politiku.

"Američki krupni kapital prijeti da pojede američku demokratiju"

- Moramo imati u vidu da su između dva mandata predsjednika Trumpa globalni politički poremećaji poprilično ostavili neizvjesnost u odnosu na to koji je matični pravac svjetske politike danas. Sa povratkom Donalda Trumpa u Bijelu kuću, ta neizvjesnost je porasla jer "jedino što je predvidivo je - nepredvidivost Trumpove politike", kritičari su saglasni u tome.

Definitivno prisustvujemo rađanju novog svjetskog poretka. Ubijeđen sam da to neće biti svjetski poredak nalik današnjem, koji je počivao na monopolu jedne svjetske supersile, i da je to svjetski poredak koji je nastao na kraju Hladnog rata i koji nas je u finalu doveo do toga da danas ključna geopolitička tema bude - kada će početi treći svjetski rat? Meni je najupečatljiviji utisak to da je Donald Trump prvi američki predsjednik koji je ovoliko političkog prostora ostavio krupnom kapitalu. Čini mi se da su realna upozorenja da je američki sistem vrijednosti u opasnosti, da američki krupni kapital prijeti da pojede američku demokratiju - poručio je Đukanović.

Dodao je da je važno da se pažljivo odnosimo prema euroatlantskom partnerstvu i istakao da je stanje u svim državama Zapadnog Balkana danas lošije nego što je to bio slučaj 2013. godine. 

Na pitanje kakav je odnos zapadne politike prema Zapadnom Balkanu, rekao je da je ta politika bila proruska zadnjih godina, kada sudimo o posljedicama.

- Ta politika je duvala vjetar u leđa srpskom svetu, a to je isto kao i ruski svet. Tu politiku je kreirao State department, a Evropa je samo slijedila, kazao je on.

Primarni ciljevi su bili da odvoje Srbiju od Rusije, naveo je Đukanović i dodao da niti je Srbija danas dalje od Rusije nego što je tada bila niti se išta uradilo po pitanju Kosova.

Komentarišući koliko su jake snage "srpskog sveta" u Crnoj Gori i susjedstvu, Đukanović je kazao da je Rusija osjetila prostor da se umiješa.

- Zapadni Balkan je povoljno područje za atakovanje. Nametnuli su se nacionalisti i oni koji su ih podržavali. To je izazov i za CG i BiH. Politika velikosrpskog nacionalizma danas ima većinu u Crnoj Gori - istakao je Đukanović.

Kazao je da ima dilemu jesmo li raskrstili s politikom devedestih godina.

- Plašim se da je zapadna politika u jednom trenutku odustala od tadašnjeg ravnopravnog tretmana šest ZB država s istom idejom da se svima pomogne da dosegnu evropsku budućnost, a pritom, pristupila novoj politici ZB, preko Srbije, a rekao bih "da se Vlasi ne dosjete" i preko Albanije. Mislim da je projekat Otvorenog Balkana bio pokušaj institucionalizacije dominacije Srbije i Albanije na ZB. Na moje upozoravanje da će to dovesti do obnove nacionalizma, kreatori tog programa su me uvjeravali da je to pod njihovom kontrolom. Čini mi se da se ovakvom politikom Zapada, utro put preuređenja ZB, na principima etnocentrizma. Dakle, umjesto ravnopravnog tretmana šest država, da se situacija na ZB kontroliše preko nekih najvažnijih država, političkih centara i njhovog partnerstva sa SAD - ocijenio je Đukanović.  

Istakao je da su interpretacije karaktera Crne Gore kao srpske, i Crnogoraca kao Srba, utemeljene još u Garašaninovom "Načertanju" iz 19. vijeka, te da taj narativ ne posustaje.

- To se ne liječi, očigledno - kazao je Đukanović.

"Osjećam se sigurno u svojoj državi"

Nekadašnji predsjednik Crne Gore je u intervjuu podvukao da su litije bile kleronacionalistička kontraevolucija u Crnoj Gori, zato što su imale za ambiciju da potpuno revidiraju karakter Crne Gore i dodao da je ta revolucija imala za cilj da Crnu Goru, umjesto da bude građanska, učini nacionalnom, i to, srpskom državom.

Đukanović je rekao i da su snage koje su vodile litije imale za cilj da Crnu Goru od sekularne, preobrate u teokratsku državu, iako je Crna Gora napustila teokratiju još u vrijeme knjaza Danila Petrovića polovinom 19. vijeka, te da je od prozapadne i NATO - učine proruskom državom.

- I u finalu, da Crnu Goru od nezavisne i suverene države, učine sastavnim dijelom tzv. srpskog sveta. Nešto nalik Zetskoj banovini u vrijeme prve Jugoslavije, zbog čega je predsjednik parlamenta i pripremio novi logo parlamenta - kazao je Đukanović.

Na pitanje voditelja emisije, da li se osjeća sigurno u CG, i kao političar i kao građanin, kazao je:

- Osjećam se sigurno u svojoj državi i vrlo srećno što sam bio dio jedne generacije koja je vratila državnost Crnoj Gori. Zabrinut sam nakon tragičnih događaja na Cetinju. Danas sistem bezbjednosti nije u mogućnosti da građanima garantuje elementarnu sigurnost. Morali smo da prođemo ovu lekciju. Crna Gora je trideset godina imala kontinuitet vlasti. Morala se upoznati s novom vlašću. Mislim da se upoznala i ovo se ne da liječiti o čemu govorimo, uključujući i nedovoljan osjećaj bezbjednosti kod građana Crne Gore, bez promjene onoga što je porodilo sve ovo. Naravno, zalažem se za to da se svi pojedinačno preispitamo, preispitamo svoju ulogu u kreiranju ovakvog ambijenta kakvog ga danas imamo i kao odgovorni građani pristupimo promjenama koje će nam obezbijediti stabilnost naše države i jasan evropski prosperitet, ali prije svega građansku sigurnost svakog građanina - zaključio je Đukanović.