Ministar trgovine u Vladi Federacije Bosne i Hercegovine Amir Hasičević obratio se medijima na današnjoj konferenciji u Sarajevu govoreći o Nacrtu zakona o kontroli cijena koji će danas biti na dnevnom redu sjednice Predstavničkog doma PS FBiH.

"Nakon 30 godina, ovo je novi tekst zakona. Osnovne novine jesu da je jasno definisana situacija u kojima država može poduzimati mjere i intervencije. Zakon podrazumijeva intervenciju države u vanrednim okolnostima u slučaju kad osnovni elementi tržištne ekonomije podbace. Mi smo dogovorili i određene trigere, a to je kada i u kojim situacijama se donose te mjere s obzirom da to do sada nije bilo jasno rečeno. Ovdje je to rečeno da je to pet posto godišnje inflacije na mjesečnom nivou. Očekujemo da ćemo do polovine ove godine imati ovaj zakon kojim ćemo odgovoriti adekvatno na ove krizne situacije", rekao je.

Osvrnuo se na nedavni bojkot trgovina.

"Makroekonomski pokazatelji kažu da imamo najnižu stopu inflacije u regionu. Gledajući cijene, vidimo da su one skočile, a gledajući plate, one su najmanje u regionu. Vratit ću se na temu bojkota. Mene kao ministra finansijski efekti bojkota trgovine ne interesuju. Kupovinu možemo bojkotovati, ali potrošnju teško. Ali, bitno je da mi podržavamo sve elemente slobodnog tržišta. Bojkot je regularan element slobodnog tržišta kojim kupci izražavaju stavove. Mi smo kao vlada dobili taj signal i pokušavamo da odgovorimo. Do petka ćemo 50 osnovnih životnih artikala ne zamrznuti kako neki kažu sad kad su porasle, nego ih vraćamo, dakle radimo sniženje. Radimo sniženja i kontrolišemo marže", kazao je.

Dodao je da su ovo ipak kratkoročne mjere.

"Dugoročno rješenje je porast plaća i broja zaposlenih. Mi imamo slabu kupovnu moć da smo čitavu potrošnju fokusirali na 30-ak artikala. Većinu plata trošimo na prehranu. Veće plate će rastegnuti asortiman i napraviti slabljenje pritiska", pojasnio je.

Miomirka Melank iz Naše stranke se pred današnju sjednicu osvrnula na povlačenje Prijedloga izmjena i dopuna Krivičnog zakona.

"S jedne strane mogu razumjeti zbog čega se povukao ovaj vrlo važan sistemski zakon. Ima nekih spornih odredbi koje nisu dobro definisane. Ako je rješenje da se dorade, mislim da je to bolje nego da sad raspravljamo. Radi se o vrlo važnom zakonu. Nadam se da će u vrlo skorom periodu taj zakon doći na Parlament", kazala je.

Mirjana Marinković Lepić je govorila o zakonu o zaštiti od nasilja u porodici i nasilja nad ženama.

"On je dio jedne široke akcije svih subjekata koji su je provodili. Ovaj zakon usklađuje se sa Istanbulskom konvencijom, ali i sa direktivom EU. Ono što bih željela istaći jeste da su popravljene i precizirane odredne i neke mjere pooštrene kad je u pitanju zaštita od nasilja u porodici i nasilja nad ženama. Ponosni smo da će se nadzor o zabrani približavanja žrtvi voditi elektronskim putem. Istakla bih kao dobru novinu činjenicu da do sada kad se odlučivalo o kaznama i mjerama bilo je važno samo da se uzmu u obzir krivične sankcije, a sad to nije slučaj. U ovom zakonu je definisano da će se o počinioci prikupiti sve informacije vezano za ranije počinjeno nasilje. Uvođenje SOS telefona je jako bitno. Također nešto što će doprinjeti da se odvraćaju počinioci nasilja od ponavljanja djela jeste uvođenje novog djela, odnosno kršenje upravo izrečenih mjera. Ovaj zakon će na pravi način poboljšati položaj žena i odvraćati počinioce nasilja od takvih djela", rekla je.