U Mostaru je jučer održana sjednica predsjedništva nevladine organizacije "Hrvatski narodni sabor", što je zapravo kriptirani naziv za parlament zamišljenog trećeg entiteta, od kojeg HDZ nikada nije odustao.

Na sjednici Predsjedništva HNS-a usaglašen je tekst deklaracije koja bi se trebala usvojiti na sjednici HNS-a 8. februara u Mostaru.

Deklaracija se temelji na zahtjevu za ubrzanje evropskog puta zemlje za šta je, tvrde iz HNS-a, preduslov izborna reforma zasnovana na "legitimnom" predstavljanju Hrvata u vlasti.

U nacrtu deklaracije se navodi kako "Hrvati u BiH očekuju da bi članstvo u EU donijelo ekonomski razvoj i veće investicije, što bi pridonijelo smanjenju nezaposlenosti i poboljšanju životnog standarda".

"Trenutna ekonomska situacija natjerala je mnoge Hrvate na iseljavanje, prvenstveno u Hrvatsku i zemlje Europske unije. Pristupanje BiH EU omogućilo bi lakši pristup evropskim fondovima za razvoj, bolju infrastrukturu i jačanje privatnog sektora, čime bi se otvorile mogućnosti za ekonomski oporavak i zadržavanje stanovništva", navodi se. 

RUKU POD RUKU, EVROPSKI PUT I ETNIČKA PODJELA BiH

HNS evropsku perspektivu BiH dovodi u tijesnu vezu s reformom izbornog zakonodavstva i učinit će sve da se ova reforma završi u tekućoj 2025. godini, jer je takvu reformu nemoguće poduzeti u 2026. godini, kada će se održati parlamentarni izbori.

Čovićev HDZ već godinama traži izmjene Izbornog zakona kako bi osigurao tzv. legitimno političko predstavljanje. Ključni zahtjevi odnose se na promjene koje bi, kako tvrde iz HDZ-a, spriječile da drugi narodi biraju hrvatske predstavnike, posebno člana Predsjedništva BiH i izaslanike u Domu naroda Federacije BiH.

HDZ tvrdi da postojeći sistem omogućava da hrvatske pozicije popunjavaju političari koji nemaju podršku hrvatskog biračkog tijela i ističe kako se radi političkoj diskriminaciji. Stoga traže jasno definirane mehanizme koji će garantirati da hrvatske izaslanike biraju isključivo Hrvati. A to je moguće samo podjelom Federacije BiH na dva izborna područja, od kojih bi jedan bio s hrvatskom a drugi s bošnjačkom većinom.

Posebno važan segment reforme odnosi se na Dom naroda FBiH, koji bi trebao imati funkciju zaštite vitalnih interesa konstitutivnih naroda. Time bi Federacija BiH prestala biti zajednica deset kantona i definitivno bi postala zajednica tri ravnopravna, konstitutivna naroda. Federacija bi se de facto pretvorila u mini BiH, dok bi u Republici Srpskoj ostala dominacija većinskog, srpskog naroda.

Jasno je da će stranke Trojke u narednom periodu biti pod snažnim pritiskom da odustanu od građanskog modela i da pristanu na etno-teritorijalni model izbora.

(SB)