Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine, na čelu s SNSD-ovim ministrom Stašom Košarcem, uputilo je danas na javne konsultacije Odluku o određivanju dijela carinskog područja Bosne i Hercegovine kao "Slobodna zona Bosanska Gradiška“.

No, na javnim konsultacijama nije dostupan i sadržaj ove odluke, nego je objavljen samo njen naziv.

Zanimljivo je da je Košarac tokom protekolog vikenda najavio da će zahtjev za formiranje slobodne ekonomske zone Liman i Nova Topola u Bosanskoj Gradišci ove sedmice biti upućen u Vijeće ministara BiH, iako je neophodno da odluka o novoj slobodnoj zoni prođe javne konsultacije.

To znači da bi se pred Vijećem ministara BiH ipak mogla naći tek za petnaestak dana.

Također, interesantno je da uprkos tome što SNSD blokira donošenje većine odluka u Vijeću ministara BiH koje se tiču evropskog puta ili stalno traže načina da osujete inicijative i napredak, prvenstveno agencija i institucija na čijem su čelu Bošnjaci, Košarac o "slobodnoj zoni Bosanska Gradiška“ govori kao o gotovoj stvari, piše Raport.

Za sada je poznato da je krajem prošle godine Vlada RS, prema entitetskom zakonu, dala saglasnosti za tu slobodnu zonu čiji je zvanični naziv u RS "Slobodna zona Bosanska Gradiška - Liman i Nova Topola“.

Još prije dvije godine gradonačelnik Bosanske Gradiške Zoran Adžić išao je u Suboticu, u Srbiju, da posjeti tamošnju slobodnu zonu kako bi po uzoru na tu zonu, istu ili sličnu formirao u Bosanskoj Gradišci.

Žurba ministra Košarca, koji je od najave slanja odluke u proceduru proteklog vikenda, djelovao ekspresno ukazuje na to da SNSD želi što prije od Vijeća ministara BiH dobiti saglasnost za formiranje slobodne zone u Bosanskoj Gradišci.

Sigurno je da SNSD ovaj posao želi završiti dok je još u vlasti i dok nisu počeli i s kontinuiranom blokadom Vijeća ministara BiH koja bi mogla uslijediti ukoliko im smjene i dalje budu "visile nad glavom".

Inače, unutar  slobodnih zona se ne plaćaju carinske dažbine i PDV na uvozne sirovine i dijelove koji se koriste u proizvodnji.

Također, u slobodnoj carinskoj zoni  postoji mogućnost odloženog plaćanja carinskih dažbina i PDV-a na onu uvoznu robu koja se koristi kao sirovina, rezervni dijelovi ili drugi ulazni materijal koji se na kraju prodaje u BiH, te se kao pogodnost predviđa blizina carinske ispostave.

Iako se u BiH stalno govori da efikasno poslovanje slobodnih zona doprinosi poboljšanju poslovnog okruženja i povećanju konkurentnosti, da predstavlja nove investicije, nova radna mjesta, te povećan obim vanjskotrgovinske razmjene, o ovim učincima nema konkretnih i kontinuiranih podataka. 

No, nema nikakve sumnje da se u slobodnim zonama itekako "vrte milioni", uglavnom stranih investitora, pa stoga ne čudi namjera Košarca da ova odluka što prije bude usvojena u Vijeću ministara BiH čiji on rad često opstruira.

Nesumnjivo je i da bi u sveopćoj krizi u RS, slobodna zona Bosanska Gradiška bila nova "zlatna koka" za SNSD.

U BiH djeluju četiri slobodne zone. Sve su u Federaciji BiH i to u Visokom, Mostaru, Vogošći kod Sarajeva i u Lukavcu.

Vijeće ministara BiH je 2022. godine dalo saglasnost na odluku o određivanju dijela carinskog područja Bosne i Hercegovine kao "Slobodna zona Trebinje“, ali do danas ta zona nije počela s radom.

Prema dokumentima, shodno kojima je Vlada RS u oktobru prošle godine također dala saglasnost na formiranje slobodne zone u Gradišci, planirano je da u izgradnju infrastrukture i objekata, kao i u opremu, u prve tri godine bude uloženo oko 47,7 miliona KM, od čega u prvoj godini 19, 3 miliona KM.

Bosanska Gradiška je, inače, smještena u blizini granice BiH s Hrvatskom, odnosno s Evropskom unijom.

To je kapacitira kao jednu od značajnijih budućih slobodnih zona koja bi mogla potaknuti strane investitore na ulaganja u taj dio BiH.

No, zbog činjenice da je Bosanska Gradiška, u političkom smislu, poznata kao "bastion" SNSD-ove politike, onda ubrzane aktivnosti vlasti u RS na uspostavi te zone, kao i ekspresno djelovanje ministra Košarca na upućivanju ove odluke u proceduru, pozivaju i na dodatni oprez i na sadržaj javnosti još uvijek nepoznate odluke kojom Ministarstvo na čijem je on čelu predlaže formiranje još jedne slobodne zone. 

Ako se zna da u ovim aktivnostima mora učestvovati i Uprava za indirektno oporezivanje (UIO) BiH na čijem je čelu Zoran Tegeltija, kadar SNSD-a, kao i Grad Bosanska Gradiška, na čijem je čelu SNSD-ov Zoran Adžić, onda odluku koju SNSD-ov ministar Košarac šalje Vijeću ministara BiH treba dodatno prostudirati.