Predsjedavajući Gradskog vijeća Sarajevo Jasmin Ademović (NiP) na dnevni red naredne sjednice GV koja je planirana za utorak, 19. februara, namjerava staviti Odluku kojom se utvrđuje 1. februar kao datum obilježavanja Dana osnivanja Sarajeva te propisuje način njegovog obilježavanja.

– Cilj donošenja ove odluke je da se, na temelju historijski pisanih dokumenata i utvrđenih činjenica, utvrdi i ozvaniči datum obilježavanja Dana osnivanja Sarajeva, najstariji mogući datum pisanja Isa-begove vakufname – 1. februara 1462. godine, kojom se uvakufljuju planski izgrađeni javni objavljeni objekti i komunalne infrastukture u naselju za koje se veže korijen imana Sarajeva i koje od tada u kontinuitetu egzistira i izrasta u urbanu cjelinu današnjeg grada – navodi se u prijedlogu Odluke koji je vijećnicima uputio Ademović.

Planirano je također da se Dan osnivanja Sarajeva obilježava organiziranjem naučnih, kulutrnih i drugih manifestacija i javnih događaja koji imaju za cilj „da se na dostojanstven način obilježi višestoljetno postojanje urbane cjeline Sarajeva“.

Progam obilježavanja, navedeno je, donosi gradonačelnik Sarajeva i predlaže Gradskom vijeću.

Na kraju se određuje da će se u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ove odluke uskladiti propis Grada Sarajeva koji regulira obilježavanje datuma, događaja i ličnosti od značaja za Grad, kao i kalendar obilježavanja datuma i događaja značajnih za Grad Sarajevo, a za potrebe uvrštavanja Dana osnivanja Sarajeva kao datuma od značaja za Grad Sarajevo.

Inicijativa da se kao Dan osnivanja Sarajeva obilježava 1. februar datira još iz 2019. godine, a iniciralo ju je Udruženje za zaštitu kulturne baštine Isa-beg Ishaković u vrijeme mandata Abdulaha Skake. Tadašnje Gradsko Vijeće je Nacrt odluke o utvrđivanju datuma obilježavanja Dana osnivanja Sarajeva temeljilo na prijedlogu stručne Komisije koju su činili historičari koji se bave osmanskim razdobljem bosanskohercegovačke historije: dr. Aladin Husić, dr. Behija Zlatar i dr. Enes Pelidija.

Prijedlog se temeljio na njihovoj tvrdnji da je 1. februar "prvi dan mjeseca u kojem je legalizacija vakufname Isa-bega Ishakovića kao osnivačkog akta grada Sarajeva izvršena". Međutim, kako je upozorio historičar Husnija Kamberović, ne može se tačno utvrditi datum osnivanja Sarajeva, a pogotovo zbog jakih argumenata koji dokazuju da postoji kontinuitet razvoja predosmanskog naselja i kasnijega grada Sarajeva.  

- Svođenje Sarajeva samo na vakufnamu Isa-bega Ishakovića suštinski zanemaruje dugu historiju življenja u ovom gradu i razvoja civilizacije, koja ima puno dublje korijene od vakufname Isa-bega Ishakovića, koja jeste važna za utemeljenje osmanskog Sarajeva, ali je posve pogrešno čin utemeljenja Sarajeva svoditi samo na jednu osmansku vakufnamu. Kome prepuštamo bogata i svjetski poznata nalazišta neolitske kulture u Butmiru?

Kome ostavljamo „provincijski gradić Aqua S... u Ilidži“ koji je imao status samoupravne opštine (respublica) sa municipalnim ustanovama? Taj gradić je vrhunac svog razvoja dostigao od II do IV stoljeća naše ere. Zašto da se odričemo toga razdoblja historije našeg grada i da ga prepuštamo nekome drugom? Pitam se – kome? Ne možemo biti zarobljenici trenutne administrativne organizacije grada Sarajeva - napisao je Kamberović u tekstu za Dnevni avaz 2019. godine. 

Sličnog mišljenja kao i Kamberović je reditelj Dino Mustafić koji smatra kako vezati osnivanje grada, koje se geografski i historijski spominje i prije dolaska osmanlija, isključivo za taj period, nije ni pametno, niti historijski tačno.

– Naposljetku mislim da je zavjera Gradske uprave u jednoj devalvaciji i degradaciji 6. aprila, tog fantomskog dana za odbranu i oslobođenje Sarajeva, kojim se Sarajevo na neki način vezalo ne rekao bih svojom voljom već iz više metafizičkih razloga za blisku prošlost, dakle za Drugi svjetski rat i za rat devedesetih – naglašava Mustafić.

Zbog brojnih oprečnih stavova ovu inicijativu prije šest godina vijećnici Grada Sarajeva su povukli, ali sada ju je Jasmin Ademović očigledno ponovo odlučio "izvući iz ladice" i po kratkom postupku staviti na dnevni red Gradskog vijeća.

"Skraćeni postupak se predlaže jer akt nije predviđen za razmatranje, a nije u pitanju složeni i obiman akt", navodi se u "uputama" koje je vijećnicima poslao Ademović.

(SB)