Vanrednoi parlamentarni izbori u Njemačkoj održavaju se 23. februara. Predizbornu kampanju obilježile su teme migracija i ekonomije. Demokršćani vode u ispitivanjima i obećavaju političke promjene, analizira DW. 

Predizborna kampanja je bila kratka, ali žestoka. Jedan izraz se čuo često: promjena kursa. "Tri godine ste pokušavali u Njemačkoj provesti ljevičarsku politiku. To nećete moći nastaviti", rekao je dva tjedna uoči izbora Friedrich Merz, koji je zajednički kandidat za kancelara sestrinskih stranaka Kršćansko-demokratske unije (CDU) i bavarske Kršćansko-socijalne unije (CSU), koje na saveznoj razini tvore Uniju CDU/CSU.

On se tako u Bundestagu obratio socijaldemokratima (SPD) i zelenima koji su na vlasti bili s liberalima (FDP) od 2021. pa do studenog prošle godine. Koalicija se raspala nakon višemjesečne svađe oko preraspodjele proračunskih sredstava. Za ovu nedjelju, 23. febraura, raspisani su izvanredni parlamentarni izbori.

Zeleni u ispitivanjima javnog mnijenja uživaju gotovo istu podršku kao i 2021., ali socijaldemokrati i liberali su osjetno izgubili na podršci. Liberali bi mogli ostati ispod izbornog praga od pet posto, a SPD-u prijeti težak poraz. Sve ispod 20 posto bio bi najgori rezultat u poslijeratnoj Njemačkoj, a stranka je u ispitivanjima daleko ispod te vrijednosti.

Olaf Scholz bio bi kancelar s najkraćim mandatom u posljednjih 50 godina i jedini socijaldemokratski kancelar koji nije ponovno izabran.

Demokršćani na čelu, AfD iza njih

Prema istim ispitivanjima, najveće izglede da bude izabran za kancelara ima Friedrich Merz, šef CDU-a, stranke koja je do 2021. vladala 16 godina, a u posljednje tri godine bila najjača oporbena stranka.

Na drugom mjestu prema rezultatima ispitivanja je Alternativa za Njemačku (AfD) s više od 20 posto podrške. Ona je udvostručila rezultat u odnosu na 2021.

Dramatičan pad popularnosti socijaldemokrata i uspon Alternative za Njemačku – kako se to dogodilo? Merz ukazuje na slabljenje gospodarstva: "Privreda naše zemlje, Savezne Republike Njemačke, u međuvremenu je na začelju Europske unije." On je naveo da je 50.000 poduzeća prijavilo insolventnost, a iz Njemačke se godišnje odlijeva oko sto milijardi eura.

"Naša privreda opada već treću godinu, posljedica je recesija. To se u poslijeratnoj povijesti Njemačke još nikada nije dogodilo."

Merz je dodao da Scholz i njegov ministar gospodarstva i kandidat Zelenih za mjesto kancelara Robert Habeck "više ne razaznaju stvarnost". Merz je tu dvojicu političara usporedio s direktorima tvrtke koji su svoje poduzeće doveli do prosjačkog štapa i onda rekli vlasnicima da bi rado to isto radili još četiri godine.

Rat, energetska kriza, inflacija

Dok je Merz u predizbornoj kampanji sve oštriji, kancelar Scholz je sve više u defenzivi. Doduše, on je nastupao energičnije i srčanije nego za vrijeme svog mandata, ali je često dolazio u situaciju u kojoj mora opravdavati svoju politiku.

On je naveo da nije njegova vlada kriva za energetsku krizu i inflaciju, nego napad Rusije na Ukrajinu. "Sve do danas privreda se bori protiv posljedica", izjavio je Scholz. On je upozorio na to da ni naredne godine neće biti jednostavne, naročito kada se uzmu u obzir prvi potezi američkog predsjednika Trumpa:

"Vjetar nam puše u lice. Istina je da se to narednih godina neće bitno promijeniti."

Slabost Njemačke privrede je bila možda i najvažnija tema u predizbornoj kampanji, ali je, nakon smrtonosnog napada nožem koji je u Aschaffenburgu počinio jedan odbijeni podnositelj zahtjeva za azil iz Afganistana, migracija izbila u prvi plan.

I Friedrich Merz je odmah nakon napada najavio da će još prije izbora u Bundestagu podnijeti zahtjev da se zaoštri politika dodjele političkog azila – ako bude trebalo, i uz podršku zastupnika Alternative za Njemačku. Zastupnici te stranke slavili su u Bundestagu kada je Merzov zahtjev izglasan uz njihovu podršku. AfD-ovi političari su u potezu demokršćana vidjeli epohalni preokret i izjavili da su spremni na koaliciju.

Širom Njemačke su na demonstracije izašle stotine tisuća građana protiveći se saradnji demokršćana i Alternative za Njemačku.

Kancelar Scholz nije skrivao ogorčenje: "Nije svejedno postoji li saradnja s ekstremnom desnicom. Ne u Njemačkoj!" Dodao je da građani ne mogu vjerovati demokršćanima da neće ući u koaliciju s Alternativom za Njemačku.

U tjednima nakon toga Friedrich Merz nije propustio niti jednu priliku naglasiti kako isključuje svaku saradnju s Alternativom za Njemačku. Prema njemu, cilj ekstremnih desničara je da unište CDU i CSU, a s AfD-om demokršćani neće ni u kom slučaju ulaziti u koaliciju.

Ko bi mogao formirati koaliciju?

Demokršćani, međutim, neće moći sami formirati vladu. Potreban je još najmanje jedan koalicijski partner. Što je više stranaka u Bundestagu, to je teže formiranje koalicije.

Ljevica će prema ispitivanjima ući u Bundestag, Savez Sahra Wagenknecht i Liberali su na granici.

Ako liberali uđu u Bundestag, onda će za koaliciju možda biti potrebne tri stranke. S obzirom na to da je stranačka baza liberala isključila koaliciju sa zelenima, onda demokršćanima ostaje samo mogućnost koalicije sa socijaldemokratima i liberalima. Ako manje stranke ne uđu u Bundestag, moguća je koalicija demokršćana i socijaldemokrata ili demokršćana i zelenih.

AfD u izolaciji

Kandidatkinja AfD-a za kancelara Alice Weidel kaže da bi takva koalicija samo nastavila dosadašnju politiku. Ona je dodala da to neće zaustaviti njenu stranku, da će politički "zaokret" doći te da se samo "nepotrebno odgađa".

Nakon skandala oko zajedničkog glasanja demokršćana i Alternative za Njemačku u Bundestagu, odnos socijaldemokrata i zelenih s konzervativnim snagama nije baš najbolji. Na kraju će koalicija ovisiti o tome koliko će svojih programskih ciljeva svaka od stranaka biti u stanju nametnuti.

Socijaldemokrati ističu socijalnu politiku, Zeleni zaštitu klime.

Kandidat Zelenih Robert Habeck upozorava: "Ako Njemačka 23. februara izabere vladu koja najavljuje da neće ispunjavati klimatske ciljeve, onda ih neće ispuniti ni Europa."

On je dodao da onda niti jedan ministar za zaštitu okoliša ili kancelar ne može odlaziti u Indiju, Indoneziju ili Kinu, kako bi od tih zemalja zatražio da smanje emisiju ugljikovog dioksida i da osnaže upotrebu obnovljivih izvora energije.

Friedrich Merz zna da koalicijski pregovori neće biti laki. Ali on opominje da je sada "jedna od posljednjih šansi" da se suzbije utjecaj Alternative za Njemačku.

"Ako nam to ne pođe za rukom, onda nećemo imati samo 20 posto desničarskih populista. Onda će desničarski populisti jednog dana raspolagati brojem mandata koji onemogućava promjenu ustava, a tada možda budu i nadomak većine", rekao je Merz.

On kao mogući budući kancelar smatra da su i ostale demokratske stranke, socijaldemokrati, zeleni i liberali, dužne to spriječiti: "Ne možete pobjeći od te odgovornosti, a ni mi nećemo od nje bježati."