„Neustavno djelovanje i napad na ustavni poredak“

Ovako pravni stručnjaci iz Bosne i Hercegovine opisuju posljednji potez Milorada Dodika.

Predsjednik RS, jednog od dva entiteta u Bosni i Hercegovini, 5. marta je potpisao ukaz o proglašenju četiri zakona koja su prethodno usvojena u entitetskom parlamentu, piše BBC.

Radi se o Zakonu o visokom sudskom i tužilačkom savjetu Republike Srpske, izmjenama Krivičnog zakona, Zakonu o posebnom registru neprofitnih organizacija i Zakonu o neprimjenjivanju zakona i zabrani djelovanja vanustavnih institucija BiH.

Posljednji zakon je posebno sporan, jer predviđa odbacivanje pravosudnih institucija na državnom nivou i policijskih agencija.

Zakon eksplicitno zabranjuje rad Suda BiH, Tužilaštva i Državne agencije za istrage i zaštitu.

Ovaj potez je napad na suverenitet BiH i funkcionisanje institucija vlasti u skladu s Ustavom BiH, ocjenjuje Kasim Trnka, stručnjak za ustavno pravo u penziji.

To znači da entitet kao niža administrativno-teritorijalna jedinica „oduzima nadležnosti institucijama vlasti države BiH“, kaže sarajevski profesor za BBC.

Može se tumačiti i kao samovoljno preuzimanje nadležnosti budući da je predviđena procedura za prenos nadležnosti s nivoa države na niže nivoe glasanjem u državnom parlamentu, dodaje.

„Ovo je nasilno, jednostrano i protivustavno djelovanje“, smatra Trnka.

Najnovija kriza u Bosni i Hercegovini bit će tema večerašnje sjednice Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija, na prijedlog Rusije.

Nakon raspada Jugoslavije i krvavog rata, Dejtonskim sporazumom 1995. godine Bosna i Hercegovina je podijeljena na dva entiteta.

Jedan je Federacija BiH, s pretežno bošnjačkim i hrvatskim stanovništvom, dok je drugi Republika Srpska, s većinskim srpskim stanovništvom.

Zapaljiva retorika

Novi akt o neprimjenjivanju državnih zakona na teritoriji RS suprotan je Ustavu BiH, smatra Milan Blagojević, doktor pravnih nauka i nekadašnji profesor ustavnog prava iz Banje Luke, administrativnog centra Republike Srpske.

„I njegovo objavljivanje u Službenom glasniku i stupanje na snagu predstavlja kršenje Ustava BiH“, kaže Blagojević.

Dodik je u srijedu navečer potpisao Ukaz o proglašenju zakona, isti dan je objavljen u Službenom glasniku, a na snagu stupa dan nakon donošenja, što inače nije praksa jer zakoni obično stupaju na snagu osmog dana od objave u Službenom glasniku.

„Očigledno se vlastima jako žurilo da iskoriste međunarodni momentum kada su se i velike sile i značajni akteri međunarodnih odnosa pozabavili pitanjem nastanka krize u međunarodnim odnosima“, smatra Trnka.

Profesor Fakulteta političkih nauka u Sarajevu Asim Mujkić za BBC kaže da se dalji tok događaja može pratiti samo sa zabrinutošću, imajući u vidu da je Dodik među prvima uveo „iracionalno vođenje politike.“

„Vokabular je prestrojio na populistički način pun vrijeđanja.“

Upozorava i na moguće sigurnosne posljedice.

„Zapaljiva retorika koju on upotrebljava mogla bi lako proizvesti ili inicirati sukob, ali ne možemo govoriti o ozbiljnijem sukobu s obzirom na to da ni u Republici Srpskoj niti bilo gdje u Bosni i Hercegovini postoje grupe ili snage voljne da nešto takvo urade“, mišljenja je profesor filozofije.

NATO neće dozvoliti sigurnosni vakuum u zemlji, poručio je nakon sastanka s komandantom štaba Kemal Ademović iz Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.

Visoki predstavnik međunarodne zajednice, vrhovni autoritet u zemlji, još se nije oglasio, iako u skladu s „bonskim ovlastima“ ima mogućnost da zakone proglasi nevažećim.

Zatraženo hapšenje Milorada Dodika

Potez Milorada Dodika izazvao je niz reakcija političara iz Bosne i Hercegovine, a neki od njih uvjereni su da Dodika treba uhapsiti, dok su drugi sigurni da sprema bijeg iz države.

Ministar odbrane BiH Zukan Helez u objavi na Facebooku napisao je kako Milorad Dodik planira situaciju dovesti do usijanja, a onda pobjeći u susjednu Srbiju, gdje se u četvrtak sastao s predsjednikom te države Aleksandrom Vučićem.

„Dodik mora biti uhapšen. Zbog krize koju je izazvao, mora ležati u zatvoru. Zbog antiustavnog djelovanja i kršenja Dejtonskog mirovnog sporazuma, Dodiku se ne smije dozvoliti da pobjegne iz Bosne i Hercegovine“, poručio je Helez.

Tužilaštvo BiH vodi istragu zbog napada na ustavni poredak, izjavio je ministar unutrašnjih poslova entiteta Federacija BiH Ramo Isak, što je državno Tužilaštvo i potvrdilo.

Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović zatražio je od zemalja članica Evropske unije da angažiraju veći broj vojnika EUFOR-a na teritoriji BiH.

Stav o dešavanjima u Bosni i Hercegovini iznijela je i zvanična Ankara.

„Turska pomno i sa zabrinutošću prati dešavanja nakon sudske presude izrečene Dodiku“, navodi se u saopćenju Ministarstva vanjskih poslova Turske.

U međuvremenu, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić sastao se s Dodikom, a u izjavama nakon sastanka poslali su poruke u kojima krivca vide u Sarajevu, a ne u Banjoj Luci.

„Kada je neko u teškoj poziciji i satjeran u ćošak, tada poduzima iracionalne korake. U Sarajevu s radošću gledaju na sve to i pokušavaju Evropu iskoristiti kao trojanskog konja za uništenje Republike Srpske“, izjavio je Vučić.

Najavio je i da će razgovarati s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, te da se Srbija zalaže za mir i da će poticati dijalog.

Zašto Dodik sve ovo radi?

Usvajanje zakona u Narodnoj skupštini reakcija je na prvostepenu presudu Suda BiH.

U njoj je navedeno da je Milorad Dodik kriv i osuđuje se na godinu zatvora i šest godina zabrane vršenja funkcija jer nije poštovao odluke visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu.

Dodik je uoči presude najavio niz akcija kojima odbacuje nadležnosti države, nezadovoljan procesom protiv njega.

Potpisivanje ukaza za profesora Mujkića dokaz je panike jer Dodik jasno gubi podršku.

Argument pronalazi u činjenici da je na skupu podrške u Banjoj Luci na dan presude došlo 6.000 ljudi.

„To su jasni signali svakom populističkom vođi da nešto nije u redu.“

Vjeruje i da je stvaranje sigurnosne krize u BiH djelomično i plan Srbije, u kojoj mjesecima raste nezadovoljstvo i bunt građana.

„Mislim da bi ovakve teme mogle skrenuti pažnju i pomoći režimu Aleksandra Vučića.“

Dodatni razlog je, smatra Mujkić, Dodikova navika da u političkim pregovorima nastupa agresivno.

„Zahtijeva mnogo da privuče pažnju međunarodne zajednice, a onda dobije mnogo manje, ali isključivo vezano za njegov interes.

„Ovaj put Dodik neće dobiti ništa“, dodaje Mujkić.

Političari iz Sarajeva, glavnog grada BiH, u kojem je i sjedište većine državnih institucija, odmah su najavili pravnu reakciju.

Predstavnici dviju državnih institucija – Donjeg doma Parlamenta BiH i Predsjedništva BiH – podnijeli su apelaciju Ustavnom sudu za ocjenu ustavnosti zakona.

O ovom predmetu odlučivat će se po hitnom postupku, potvrđeno je za medije iz ove najviše sudske instance u državi, čije su odluke konačne i obavezujuće.

„Zakon je neustavan i reakcija mora biti hitna“, smatra profesor iz Banje Luke.

Šta znači za ljude?

Dodatni razlog za hitnost je činjenica da je zakon koji sutra stupa na snagu, prema najavama iz Dodikovog kabineta, unio pravnu nesigurnost.

Prema važećim zakonima, bankari, notari, trgovci automobilima dužni su finansijskom odjelu Državne agencije za istrage i zaštitu prijaviti svaku transakciju iznad 15.000 eura.

U suprotnom, prema Zakonu o sprječavanju pranja novca i finansiranja terorizma, prijeti im kazna.

Istovremeno, prema izmjenama Krivičnog zakona Republike Srpske, prijeti im kazna zatvora do pet godina ako se povinuju institucijama koje su od sutra „neustavne“ i čije se odluke ne provode na teritoriji dijela BiH.

Aktuelna politička situacija utiče i na stvaranje atmosfere straha i nesigurnosti u Bosni i Hercegovini. Neki ljudi se boje, posebno izolovanih incidenata, sudeći po objavama na društvenim mrežama.

Ipak, ljudi u Sarajevu kažu da se ne plaše.

Dok s dvojicom drugova šeta pored najduže šetnice u Sarajevu, s desne strane Miljacke, Haris Vrce razgovara o sportu i svakodnevnim aktivnostima.

Šetnju pod toplim martovskim suncem prekidamo pitanjem kako na njega utiče najveća kriza od kraja krvavog rata 90-ih.

„Nije me strah“, kaže kratko.

Dok sjedi na klupi ispod krošnji lipa, Safeta Merkez za BBC kaže da vjeruje u rad institucija.

„Nije me strah. Valjda će se tužilaštvo pokazati djelotvorno.“

Njen sugrađanin Enes, penzioner, smatra da su političari neozbiljni i da se ne bave ključnim problemima „običnog čovjeka“.

„Ovo je ludilo. Ludilo. Umjesto da se bave problemima radnika, oni zvekeću oružjem“, kaže Enes za BBC.

Radnici SIPA-e pod lupom

Jedna od agencija koja je direktno na udaru novih zakona je Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA), posebno njeni radnici iz Republike Srpske.

Oko 300 njih moglo bi sada krivično odgovarati ukoliko ostanu na radnim mjestima u SIPA-i, čije je sjedište u Istočnom Sarajevu, svega nekoliko stotina metara od međuentitetske linije.

„Niko neće ići u zatvor jer ide na posao. Ni šest mjeseci ni pet godina“, poručio je prije nekoliko dana delegat iz reda Srba u gornjem domu Parlamenta BiH, Nenad Vuković.

Ovaj opozicioni političar dodao je da se gnuša najava da će imena onih koji ostanu raditi u državnim institucijama biti ispisana na „pločama izdajnika“.

Opozicione političare koji ne podržavaju poteze vlasti i pozive na otkaze ministar finansija Bosne i Hercegovine i Dodikov blizak saradnik Srđan Amidžić nazvao je „nazovi Srbima“.

Dodik je više puta najavio da pripadnici SIPA-e, Suda i Tužilaštva BiH trebaju dati otkaze u državnoj agenciji i zatražiti posao u entitetskim institucijama.

Zvaničan poziv stigao je u četvrtak od Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske.

„Biće odmah preuzeti i postat će pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske zasnivanjem radnog odnosa“, saopćila je Mirna Miljanović, načelnica Odjeljenja za odnose s javnošću Ministarstva unutrašnjih poslova.

Šta dalje?

Na ovo pitanje trebaju odgovoriti političari na vlasti, smatra profesor ustavnog prava Blagojević.

„Oni kao da se gube, kao da lutaju, stvaraju probleme gdje ne treba.

Dovode u opasan položaj Republiku Srpsku, koja ne bi trebala preduzimati ovakve aktivnosti jer je to suprotno Ustavu BiH“, dodaje.

Dok se čeka reakcija Ustavnog suda, Tužilaštvo BiH je pozvalo Milorada Dodika kako bi od njega uzeli izjavu zbog napada na ustavni poredak.

To je krivično djelo iz Krivičnog zakona BiH, za koje je propisana minimalna kazna zatvora od pet godina.

Profesor Mujkić upozorava da je sada najbitnije da se besprijekorno provedu sve zakonske procedure, jer ionako nije optimista.

„Bez šire zajednice, Evropske unije, mislim da se ne može nešto posebno postići u smislu privođenja ili daljeg procesuiranja tog čovjeka.“

Dodik je objavom na Iksu poručio da se neće odazvati na poziv Tužilaštva.

„Postoje organi gonjenja“, kaže Trnka.

Iz Tužilaštva BiH nisu odgovorili na upit BBC-a o tome šta će uraditi ukoliko Dodik odbije dati izjavu, a Blagojević pojašnjava da imaju pravo tražiti prinudno privođenje, ako postoji potreba da nekoga saslušaju kao svjedoka ili u svojstvu osumnjičenog.

„Tu naredbu provodi Sudska policija BiH ili SIPA, a u krajnjem slučaju Tužilaštvo može predložiti Sudu BiH da se odredi pritvor svakom od tih lica zbog opasnosti od bjekstva ili opasnosti od ponavljanja krivičnog djela“, objašnjava Blagojević.

„Mogao bi i pobjeći, to ne bi bio prvi put na ovim prostorima“, govori profesor Mujkić, podsjećajući na mnoge bjegunce od pravosuđa BiH.