Memorijalni centar Srebrenica, uz podršku Vlade Ujedinjenog Kraljevstva, organizao je danas u Sarajevu otvorene konsultacije i predstavljanje krivičnopravne analize negiranja genocida, kao i smjernica za prijavljivanje negiranja genocida.

Ovaj događaj okuplja pravne stručnjake, predstavnike međunarodne zajednice i organizacija koje se bave istraživanjem genocida i negiranja historijskih činjenica. Cilj je predstaviti pravne okvire, analizirati dosadašnju primjenu zakona i diskutovati o izazovima u procesuiranju negiranja genocida u Bosni i Hercegovini.

Događaj se realizuje u okviru Projekta samoodrživosti Memorijalnog centra Srebrenica, koji je podržala Vlada Ujedinjenog Kraljevstva s ciljem jačanja kapaciteta Centra, razvijanja strategija finansijske održivosti i unapređenja pravnih mehanizama za suočavanje s negiranjem genocida.

Britanski ambasador Reilly: "Negiranje genocida i ratnih zločina podrivaju stabilnost"

Almir Maljević je kao stručnjak za krivično pravo istakao važnost analize odredbi Krivičnog zakona za budućnost borbe protiv negiranja genocida.

“Znate da je 2021. godine došlo do novelacije u krivičnom zakonodavstvu, ali do sada niko nije ponudio odgovarajući analizu i interpretaciju tih odredaba“, kazao je Maljević, dodajući da zato nije ni pokretan postupak istrage po brojnim prijavama o negiranju genocida.

Britanski ambasador u BiH Julian Reilly istakao je da Vlada Ujedinjenog Kraljevstva s ponosom dugi niz godina podržava rad Memorijalnog centra Srebrenica, čiji rad smatra važnim za sjećanje na žrtve i obrazovanje novih generacija te tako sprječavati sukobe u BiH, regiji i širom svijeta.

“Borba za istinu i pravdu, kojoj je osoblje Memorijalnog centra posvećeno, ključna je za sve procese izgradnje mira u BiH i regionu. Negiranje genocida i ratnih zločina, veličanje ratnih zločinaca, čemu nažalost skoro svakodnevno svjedočimo, u suprotnosti je sa procesima koji vode ka trajnom miru i aktivnosti su koje podrivaju stabilnost“, poručio je Reilly.

Dodao je da negiranje genocida ima svoje mjesto i u zakonodavstvu i da su stručnjaci ovog skupa tu da pojasne primjenu postojećih zakona za procesuiranje takvih djela.

Suljagić je istakao je da se ta ustanova bori protiv negiranja genocida, ali da je situacija nejasna kada je u pitanju krivično gonjenje negatora jer se radi o ekspertskim stvarima kada je riječ i procedurama i poimanju samog krivičnog djela.

“Nakon niza neuspjelih pokušaja da podignemo tužbu za negiranje genocida, odlučili smo da organiziramo razgovor u kojem će učestvovati pravnici, tužilaštva, sud, nadam se, i akademska zajednica i žrtve i da vidimo kako da konačno napišemo tu krivičnu prijavu za negiranje genocida koja će biti prihvaćena i na osnovu koje će se voditi neki sudski postupak“, kazao je Suljagić.